Pređi na sadržaj

Generalštabna struka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Palata Glavnog generalštaba i Ministarstva vojnog u Beogradu

Generalštabna struka je bio naziv za oficirsku službu pri Glavnom đeneralštabu Vojske Kraljevine Srbije i Glavnom đeneralštabu Jugoslovenske vojske.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Vojska Kneževine Srbije sve do 1876. godine nije imala Generalštab, već se generalštabnim poslovima bavilo Opšte vojno odeljenje Ministarstva vojnog, mada su generalštabni oficiri postojali od 1861. godine, školovani u generalštabnim školama Pruske i Francuske, te imali i svoje posebne uniforme. Te 1876. godine je donet dokument pod nazivom Ustrojstvo đeneralštaba, kojim je isti osnovan.

Zakon o ustrojstvu vojske iz 1883. godine je pružio prvu definiciju generalštabne struke. Naredne godine je odlučeno da se u generalštabnu struku primaju oficiri svih rodova sa činovima od kapetana II klase do pukovnika, kada je doneta i Uredba o đeneralštabnoj struci 22. februara/5. marta 1884. godine.[1] Uslovi za prijem u generalštabnu struku jesu provedene tri godine u trupi, dobre ocene u službi i položen ispit za viši čin, a zatim je kandidat priman na probni period u Generalštab i kasnije polagao ispit za generalštabnu struku.

Kada je 14. januara 1898. godine osnovana Komanda aktivne vojske umesto Glavnog generalštaba, nastavljeno je sa obukom generalštabne struke, a oficiri su bili na službi u Generalštabnom odeljenju Komande aktivne vojske i Ministarstvu vojnom.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

U čast dana donošenja Uredbe o đeneralštabnoj struci 5. marta 1884. godine, ovaj datum se obeležava kao Dan Vojnoobaveštajne agencije i Dan obaveštajne službe.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Uredba o đeneralštabnoj struci („Srpske novine“, broj 178/1900)
  2. ^ „Vojni praznici”. Vojska Srbije.