Gligorije Jovanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gligorije Jovanović
Ime po rođenjuGligorije Jovanović
Druga imenaGorča
Mesto rođenjaLeskovac
Datum smrti1906.
Mesto smrtiLeskovacSrbija
PrebivališteLeskovac
Zanimanjeindustrijalac, trgovac
Delovanjetekstilna industrija

Gligorije „Gorča” Jovanović bio je srpski industrijalac i političar. On je bio jedan od četvorice Leskovčana koji su osnovali prvu leskovačku gajtanaru.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Gorča se rodio u Leskovcu sredinom 19. veka u imućnoj porodici Janjinih. Po običaju svoga mesta, pošto je „izučio čkolu” kod nekog od leskovačkih daskala, ctypio u službu Antonija Tonke Popovića, kao pomoćnik u trgovačkoj radnji, i sa svojim gazdom često putovao po Bugarskoj i tamo prodavao užariju i drugu robu, a otuda donosio gajtan i šajak i iste preprodavao po raznim krajevima Balkana.

U vreme oslobođenja Južnog Pomoravlja od Turaka (1877/78) Gorča je bio samostalan trgovac sa znatnijim kapitalom. Godine 1884. on je učestvovao u osnivanju prve leskovačke fabrike gajtana, a 1895. u stvaranju ortakluka između članova obeju gajtanara. Učestvovao je i u osnivanju prve leskovačke fabrike za izradu sukna i šajaka, koja je počela da se podiže 1896. godine. Gorča je tada sa jednim od sinova Koste Ilića, Sotirom, koji se pre toga školovao u Ljubljani, putovao u Nemačku i kupio razboje i druge mašine za leskovačku štofaru, koja je vremenom postala rasadnik moderne tekstilne industrije Leskovčana. Godine 1904. Gorča i naslednici pokojnog Antonija Popovića istupili su iz leskovačke matice, otkupili mlin i gajtanaru Mike Jankovića u Grdelici i tu stvorili modernu fabriku vunenih tkanina, gajtana i pletiva.

Krajem 19. i početkom 20. veka Gligorije je bio predsednik leskovačke opštine i narodni poslanik.

Gligorije Jovanović umro je 1906. godine. Nasledio ga je brat Lazar, koji je postao ortak u leskavačkoj fabrici. Pored Lazara, tada su ortaci iste fabrike postali Mika Stanković Kuca i Gligorije Kostić Zagužanac.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ D. Trajković, O počecima leskovačke tekstilne industrije, Leskovački zbornik 7, 167 strana , Leskovac, 1967

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]