Pređi na sadržaj

Gotski zakonik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vizigotski zakonik. Naslovna strana izdanja iz 1600. godine

Gotski zakonik je bio skup vizigotskih zakona teritorijalnog karaktera, koji je sastavio kralj Hindasvint u svojoj drugoj godini vladavine (), a objavljen je oko 654. godine nakon revizije i dopune koju je uradio njegov sin Rekesvint. Takođe je poznat i kao Rekesvintov kodeks, Knjiga zakona, Liber Iudicum, Liber Gothorum, Fori Iudicum, Forum Iudicum y Forum Iudiciorum. Ovaj zakonik su dopunjavali i kraljevi Vamba, Ervig, Egika, a verovatno i Vitica. Ovim zakonikom su se konačno ukinule tradicije postojanja dva različita zakona, za Hispanoromane i Vizigote. Podanici Vizigotske kraljevine prestali su da se dele na Rimljane (lat. romani) i Gote (lat. gothi) i postali su Hispanci (lat. hispani). Prema tradiciji, do tada su se na Vizigote primenjivali zakoni sakupljeni 475. godine u Eurikovom kodeksu (lat. Codex Euricianus), a na Hispanoromane rimsko pravo, koji je 506. godine objedinio Alarik II u Alarikovom brevijaru (lat. Breviarium Alaricianum).

Ovaj zakonik je dugo bio na snazi i u opticaju; u 10. veku u Galiciji monaški zapisi spominju ovaj zakonik kojim su se uređivali porodični odnosi i politički život, nasleđe, zaštita prava udovica i siročadi. Ovi zakoni su kombinovani sa crkvenim kanonima i imaju veoma jak teokratski karakter. Godine 1241. preveden je sa latinskog na kastiljanski jezik uz određene modifikacije prema naređenju kralja Fernanda III od Kastilje koji ga je potom predao kao lokalni zakonik određenim delovima Iberijskog poluostrva pod imenom Pravedni fuero (šp. Fuero Juzgo).

Mavri su zadržali ovaj Zakonik, pošto je hrišćanima bilo dozvoljeno da koriste sopstvene zakone u stvarima koje se nisu direktno doticale osvajača, kao što je regularno plaćanje poreza. Može se reći da je ovaj Zakonik bio legalni autoritet hrišćanskih magistrata u Hispaniji pod mavarskom vlašću. Kada je Fernando III od Kastilje zauzeo Kordobu u 13. veku, naredio je da se ovaj Zakonik prevede na kastiljanski, a katalonski prevod ovog zakonika je najstariji nađeni dokument pisan na ovom jeziku.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • King, P. D. "King Chindasvind and the First Territorial Law-code of the Visiogothic Kingdom." Visigothic Spain: New Approaches. ed. Edward James. Oxford: Clarendon Press, (1980). pp. 131–157.
  • Barrientos Grandon, Javier (1994), Introducción a la historia del Derecho chileno. I. Derechos propios y Derecho común en Castilla, Santiago: Barroco Libreros.
  • Eyzaguirre, Jaime (1992), Historia del Derecho, Santiago de Chile: Universitaria, S.A. ISBN 9561101061 неважећи ISBN..
  • Iglesia Ferreiros, Aquilino (1996), La creación del Derecho. Una historia de la formación de un derecho estatal español, Madrid: Marcial Pons. Ediciones Jurídicas y Sociales. ISBN 8472483665-6 неважећи ISBN..
  • Merello, Italo (1983), Historia del Derecho, Valparaíso: Ediciones Universitarias de Valparaíso.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]