Danilov učenik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Danilov učenik (HIV vek), srpski srednjovekovni pisac. Ne zna mu se ni svetovno ni monaško ime. Kod arhiepiskopa Danila II bio je hranjen, voljen i poučavan.

Život[uredi | uredi izvor]

Pripadao je užem krugu saradnika kralja Stefana Dušana, koji je posle smrti Danila II (1337), postavio svoga logoteta (kancelara) za arhiepiskopa i time pokušao da srpsku crkvu stavi pod svoj jači uticaj.

Književni rad[uredi | uredi izvor]

Danilov učenik je napisao tri žitija: Žitije kralja Stefana Uroša III (Dečanskog), Žitije kralja Dušana (nedovršeno, samo do vremena nastajanja zbornika Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih (1337—40)) i Žitije arhiepiskopa Danila II. Pretpostavlja se da je od žitija koje je sastavio arhiepiskop Danilo i od svojih, koja je između 1337. i 1340. pisao po istom obrascu, načinio celinu, zbornik Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih (tzv. Danilov zbornik). Njegovo pripovedanje je hroničarsko, usmereno na spoljašnje događaje (npr. opis odbrane Hilandara; opis bitke kod Velbužda), po čemu izlazi iz okvira stare poetike predstavljanja unutrašnjih duhovnih vrednosti i jezičko–stilskih uzleta.

Prevod na savremeni srpski jezik[uredi | uredi izvor]

  • Danilovi nastavljači. Danilov učenik, drugi nastavljači Danilovog zbornika. Priredio Gordon Mak Danijel, današnja jezička verzija Lazar Mirković, Beograd, Prosveta, SKZ, 1989, Stara srpska književnost u 24 knjige, knj. 7.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • S. Novaković: Narodna tradicija i kritička istorija, Otadžbina 1880, knj. V, br. 17;
  • I. Pavlović: Književni radovi arhiepiskopa Danila II, Beograd 1888:
  • Lj. Stojanović: Žitija kraljeva i arhiepiskopa srpskih i od arhiepiskopa Danila i drugih Glas SA, 1923, CVI;
  • Tekst Đorđa Sp. Radojičića u: Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb, JLZ, 1984, tom III, str 383.
  • N. Radojčić: O arhiepiskopu Danila II i njegovim nastavljačima (predgovor prevodu L. Mirkovića: Život kraljeva i arhiepiskopa srpskih). Beograd 1935, str. V—XXIX;
  • M. Kašanin: Danilov nastavljač, Srska književnost u srednjem veku, Beograd 1975, str. 234—252;
  • Dimitrije Bogdanović: Istorija stare srpske književnosti, Beograd, SKZ, 1980.
  • Dejan Mihailović: Vizantijski krug (Mali rečnik ranohrišćanske književnosti na grčkom, vizantijske i stare srpske književnosti), Beograd, „Zavod za udžbenike“, 2009, str. 57.