Pređi na sadržaj

Dečje obdanište Sveti Nikola u Beogradu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dečje obdanište Sveti Nikola u Beogradu osnovano je 21. decembra 1930. godine.[1] Tog dana u domu Društva za vaspitanje i zaštitu dece, u Garašaninovoj ulici broj 34, održala se prva osnivačka skupština, na kojoj je odlučeno da se osnuje ovo obdanište. Cilj osnivanja bio je da se u ovom obdaništu hrane, čuvaju i vaspitavaju deca starosti od 4 do 7 godina, koja žive na teritoriji Dušanovca i čija su oba roditelja radila preko celog dana. Deca su mogla boraviti u obdaništu u periodu od 6 do 16 časova.[1] Za prvu predsednicu izabrana je Ljubica Konstantinović, a za patrona obdaništa uzet je letnji Sveti Nikola, što je ujedno i slava društva. [1]

Društvo je lepo i brzo napredovalo, od osnivanja do 1939. godine kroz ovo obdanište prošlo je više od 140.000 dece, a neretko je društvo uspevalo da u zimskim mesecima opremi decu zimskom obućom i garderobom.[1] Bitan cilj društva bio je i da podignu sopstveni dom. Društvo se izdržavalo od subvencija beogradske opštine, koja im je davala 4000 dinara mesečno, kao i od pomoći Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja, članarina, dobrovoljnih priloga i prikupljenim sredstvima na različitim priredbama i događajima.

Na skupštini koja je održana 7. juna 1936. godine izabrana je uprava, predsednica je bila Zorka Marić, potpredsednica Milica Petrović, sekretar Milica Brkić, blagajnica Jovanka Đorđević i članice uprave Jela Milutinović, Olga Šmaher, Savka Jovanović. U Nadzornom odboru predsednica je bila Dara Stevčić, a sekretari Miroslava Vajda i Marija Bunjak. Savetodavni odbor činili su Dušan Đorđević, direktor osnovne škole i Mihailo Vukičević, kapetan u penziji.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Ur. S. Sretenović, B. Nedeljković (1940). Almanah humanih društava. Beograd. str. 184—185. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]