Dinastija Dandolo
Dandolo | |
---|---|
Država | Mletačka republika |
Vladarska titula | dužd |
Osnivač | Dominiko Dandolo |
Posljednji vladar | Frančesko Dandolo |
Vladavina | 11-16. vek |
Nacionalnost | Italijani |
Vjera | rimokatoličanstvo |
Dinastija Dandolo je bila plemićka porodica u Mletačkoj republici koja je dala četiri dužda. Osnivač porodice je bio trgovac po imenu Dominiko. Porodica je postala veoma uticajna početkom 12. veka.[1] Njen najpoznatiji član bio je Enriko Dandolo, dužd koji je inicirao Četvrti krstaški rat. Ovaj rat rezultirao je krstaškim osvajanjem Carigrada i prvim padom Vizantije. Dinastiji Dandolo pripadala je i jedna srpska kraljica: Ana Dandolo, druga supruga Stefana Prvovenčanog.[2]
Članovi[uredi | uredi izvor]
Rani članovi[uredi | uredi izvor]
- Dominiko Dandolo (1085– jun 1107), plemić iz San Luke
- Pjetro Dandolo
- Bono Dandolo
- Vitale Dandolo, sudija, ambasador u Ferari i "bailo" Carigrada.
- Enriko Dandolo (oko 1107–maj 1205), dužd Venecije (1192–1205)
- Rajnero Dandolo (1204–42), admiral, prokurator i vicedužd
- Ana Dandolo (1217), srpska kraljica, supruga Stefana Prvovenčanog.
- Rajnero Dandolo (1204–42), admiral, prokurator i vicedužd
- Enriko Dandolo (oko 1107–maj 1205), dužd Venecije (1192–1205)
- Enriko Dandolo (oko 1100–1182), patrijarh Grada
- ?
- Gilbert Dandolo (1220–1279), admiral
- Đovani Dandolo, dužd Venecije (1280–89)
- Gilbert Dandolo (1220–1279), admiral
- ?
14. vek[uredi | uredi izvor]
- Andrea Dandolo, praunuk Pjetra Dandola[1]
- Frančesko Dandolo
15. vek[uredi | uredi izvor]
- Jovana Dandolo, duždica Venecija (1457–62)
16. vek[uredi | uredi izvor]
- Zilija Dandolo, duždica Venecija (1556–59)
- Mateo Dandolo, ambasador Venecije (1549)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Madden 2008, str. 12
- ^ Komatina 2014, str. 7–22
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Loredan, Alvise (1981). I Dandolo. Dall'Oglio.
- Madden, Thomas F. (2008). Enrico Dandolo and the Rise of Venice. JHU Press. str. 12—. ISBN 978-0-8018-9184-7.
- Ivana Komatina; Ana Dandolo – prva srpska kraljica?, Zbornik Matice srpske za istoriju 89, Novi Sad (2014), 7-22