Dinastija Kamehameha

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kraljevina Havaji
Bivša monarhija
Kraljevski grb Kraljevine Havaja
Prvi vladar Kamehameha I
Poslednji vladar Lunalilo
Oblik vladavine apsolutna monarhija
Prestonica HonoluluHavaji
Vladavina spisak vladara Havaja
Osnivanje 1795–1819.
Prestanak 1891–1893.
Veb-sajt Kraljevska porodica

Dinastija Kamehameha ili kuća Kamehameha bila je vladajuća kraljevska porodica Kraljevine Havaji. Rodonačelnik dinastije je Kamehameha I koji je i osnovao kraljevinu oko 1795. godine. Dinastija je zamrla smrću Kamehamehe IV 1872. i Lunalile 1874. godine. Kraljevstvo će postojati još 21 godinu, odnosno do 1893. kada je došlo do svrgavanja dinastije Kalakaua.[1]

Poreklo dinastije[uredi | uredi izvor]

Boga Ku-ka-ili-moku je Kamehameha I ostavio njegov ujak Kalaniopu

Dinastija Kamehameha potiče od rodonačelnika Keoua Kalanikupua ikalaninuija koji je bio sveti, otac Kamehameha I i od kraljevskog dvora njegovog brata Kalanipupua koji je kasnije postao kralj i dao svoga boga rata Ku-ka-ili-moku Kamehameha I i on je osvajanjem postao kralj, ujedinivši sva Havajska ostrva u jedno kraljevstvo pod njegovom nepodeljenom vlašću. Otac Kalanipua bio je Kalaninuiʻiamamao, a otac Keoua Kalanikeʻeaumoku, obojica sinovi Keaveʻikekahialiʻiokamokua. Oni su delili zajedničku majku Kamakaʻimoku. Oba brata su služila Alapaʻinui, vladajućem kralju ostrva Havaji u to vreme. Savremena havajska genealogija primećuje da Keoua možda nije bio Kamehamehin biološki otac, a da je Kahekili II mogao biti stvarni otac te figure. Ali zvanični rodoslovi poglavara kao i vladara potvrđuju da je Keoua bio pravi otac. Majka Kamehamehe I bila je Kekuiapoiva II, unuka Keavea.[2]

Tradicionalno mele (pojanje-pevanje) Keake, supruge Velikog Alapai, ukazuje na to da je Kamehameha I rođen u mesecu ikuva (zima) ili oko novembra.[3] Alapai je dao dete Kamehamehu svojoj supruzi Keaki i njenoj sestri Hakau na čuvanje nakon što je vladar saznao da je dečak živeo.[4] Samuel Kamakau piše u svom novinskom članku: „Bilo je to tokom rata među poglavarima Havaja koji je usledio nakon smrti Keavea, poglavice nad celim ostrvom (Ke-ave-i-kekahi-aliʻi-) o-ka -moku) da se rađam ja Kamehameha“. Međutim, njegovo opšte datiranje je dovedeno u pitanje.[5] Abraham Fornander u svojoj publikaciji „Izveštaj o polinezijskoj rasi: njihovo poreklo i migracije“ piše: „Kamehameha je imao više od osamdeset godina kada je umro 1819. Dakle, njegovo rođenje bi bilo između 1736 i 1740, verovatno bliže prvom od. „drugom".[6] „Kratka istorija havajskog naroda“, Viliam De Vit Alekander, navodi datum rođenja kao 1736. u Hronološkoj tabeli događaja u havajskoj istoriji“.[7] Zvalo bi se Paiea, ali uzmite ime Kamehameha, što znači „usamljeni“ ili „okupirani“.

Kalaniʻpupu, stric mladog Kamehamehe, podigao ga je nakon očeve smrti. Kalaniʻpupu je vladao Havajima, kao i njegov deda Keave. Imao je izvestan broj savetnika i sveštenika. Kada je vladar saznao da poglavari planiraju da ubiju dečaka, rekao je Kamehamehi: „Dete moje, čuo sam tajne žalbe šefova i njihovo mrmljanje da će te odvesti i ubiti, možda uskoro. Dok sam živ oni se plaše, ali kad umrem, odvešće te i ubit će te. „ Savetujem ti da se vratiš u Kohalu". „Predajem te Bogu; tu je tvoje bogatstvo.[8]

Kamehameha I, osnivač Kraljevine Havaja[uredi | uredi izvor]

Nakon Kalaniopuove smrti, u aprilu 1782. godine, najstariji sin Kivalao bi zauzeo očevo mesto kao prvorođenče i vladao ostrvom, dok bi Kamehameha imao versku vlast. Kivalao je došao je na vlast na ostrvu Havaji, ali brojni poglavari podržali su Kamehameha I i ubrzo je izbio rat za svrgavanje Kivalaoa. U bici kod Mokuohaija na Koni Kivalao je poginuo. 1783.-1795. Nakon brojnih bitaka (uz pomoć stranih savetnika i naoružanja (počev od 1788), zahvaljujući erupciji Kilaue, koja je ubila neprijateljsku vojsku u Kau (pustinji) (1790), i građanskim sukobima vođa (1794)) Kamehameha je uspeo da zavlada većinom glavnih ostrva i da uspostavi sopstvenu dinastiju.[9]

Kamehameha I imao je mnogo žena, ali dve su imale najviše poštovanje. Keopuolani je bila najviše rangirana, i majka njegovih sinova Liholihoa i Kauikeaoulia. Kaahumanu mu je bio najdraža. Kamehameha I je umro 1819. godine, a njegov sin Liholiho postao je sledeći kralj.

Izumiranje dinastije[uredi | uredi izvor]

Kraljevska loza Havaja

Kralja ujedinjenika nasledio je njegov sin Kamehameha II, koji je, međutim, vladao samo 5 godina, kada je iznenada preminuo tokom državne posete Engleskoj zbog ospica. Njegov tada jedanaestogodišnji brat, Kamehameha III, popeo se na presto i vladao manje od 30 godina, najduže od svih havajskih kraljeva. Pošto nije imao muškog potomstva, pošto su mu oba sina umrla u detinjstvu, na presto je stupio njegov nećak kao Kamehameha IV. Ni on nije imao potomstvo, pa je posle njegove smrti poslednji kralj dinastije postao njegov brat kao Kamehameha V. I on je umro bez legitimnih potomaka, a nije čak ni imenovao mogućeg naslednika. Stoga je o budućem kralju odlučivala vlada prema kraljevskom ustavu. Kandidati za kralja bili su jedina dvojica muških rođaka preminulog kralja. Prvi je bio kraljev rođak Villiam Lunalilo, a drugi David Kalakaua.

Budući da je Kalakaua bio konzervativniji od Lunalilo, koji je bio liberalniji i takođe popularniji, kraljev izbor pao je na Lunalila. David Kalakaua je prihvatio ovaj izbor. Međutim, kralj Lunalilo nije dugo vladao. Posle godinu dana i 25 dana vladavine, umro je od tuberkuloze, a da, poput Kamehamehe V, nije imao potomaka niti je imenovao naslednika. Tako je Kalakaua, prethodno neuspešni kandidat, izabran za kralja Havaja. Kada je umro bez potomaka, njegova sestra Liliuokalani postala je kraljica, pod čijom su vlašću Kraljevinu Havaji okupirale Sjedinjene Američke Države.

Kraljevina Havaji je tako preživela od izumiranja dinastije Kamehameha samo do 1893. godine, odnosno do njenog svrgavanja padom dinastije Kalakaua.

Simboli dinastije[uredi | uredi izvor]

Grb Kraljevine Havaji, kraljevski monogram i državna zastava 8 vodoravnih polja, su simboli 8 naseljenih ostrva Havajskog arhipelaga. Do svrgavanja dinastije i gubitka suvereniteta 17. januara 1893. godine, upadom američkih marinaca u kraljevski dvor i zatočenjem kraljice Liliuokalani, kraljevina Havaji je imala preko 90 konzulata i diplomatskih predstavništava širom sveta.

Vladari[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]