Drugi rat dijadoha

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Drugi rat dijadoha
Deo Ratovi dijadoha

Kasandar, pobednik u ratu
Vreme319. p. n. e. - 315. p. n. e.
Mesto
Grčka, Makedonija, Mala Azija
Ishod pobeda Kasandra
Sukobljene strane
Poliperhon
Eumen
Olimpijada
Eakid Epirski
Kasandar
Antigon
Filip III Aridej
Ptolemej
Lizimah

Drugi rat dijadoha naziv je za oružani sukob Aleksandrovih naslednika vođen od 319. do 315. godine p. n. e.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Aleksandar Makedonski umro je juna 323. godine p. n. e. Poslednjih dana svoga života je izgubio moć govora te nije mogao imenovati svoga naslednika. Jedini gest bio je davanje prstena sa carskim pečatom somatofilaku i hilijarhu Perdiki. Perdika je zbog toga sebe smatrao zakonitim naslednikom velikog makedonskog cara. Svoju vlast nametao je ostalim dijadosima čime je izazvao neprijateljstvo i stvaranje prve koalicije. U koaliciju protiv zakonitog vladara ušli su Antigon Jednooki, Antipater, Ptolemej, Lizimah i Krater. Na Perdikinoj strani ostao je jedino Eumen.

Prvi rat dijadoha završen je 320. godine p. n. e. pobedom koalicije. Perdika je ubijen nakon neuspešnog pohoda na Egipat. Eumen je porazio Kratera, ali nije uspeo da spreči novu podelu Aleksandrovog carstva. Antipaterova dvogodišnja vladavina donela je mir carstvu.

Uzrok[uredi | uredi izvor]

Dvogodišnji mir prekinula je iznenadna Antipaterova smrt. Dijadoh je za svoga naslednika odabrao Poliperhona. Međutim, Poliperhonovo pravo na presto osporavao je Antipaterov sin Kasandar. Ostali dijadosi zauzimaju strane. Antigon, Ptolemej, Lizimah pristaju uz Kasandra. Na Poliperhonovu stranu pristaje Eumen i Aleksandrova majka Olimpijada.

Rat[uredi | uredi izvor]

Poliperhont je na svoju stranu nastojao privući Grke. Zbog toga je izdao edikt kojim im je vratio slobodu koju im je garantovao Filip Makedonski na Svehelenskom kongresu. Sličan edikt doneo je i Ptolemej. Sparta i Atina pristaju uz Poliperhona zbog čega Kasandar napada Peloponez. Atina se dugo odupirala, ali je na kraju bila primorana na predaju.

Olimpijada u Makedoniji hapsi Filipa Arideja i Euridiku. Aridej je osuđen na smrt, a Euridika primorana na samoubistvo. Saznavši za ove događaje, Kasandar napušta Grčku i odlazi u Makedoniju. Olimpijada sa malim Aleksandrovim sinom se sklonila u Pidnu. Kasandar je opseda. Opsada Pidne trajala je do proleća 316. godine p. n. e. kada Kasandar osvaja grad. Olimpijada se predala. Izašla je pred tužioce gde je osuđena na smrt. Poliperhon beži kod Eolaca. Antigon je u bici kod Gabijene odneo pobedu nad Eumenom koji je ubijen. Sledeće, 315. godine p. n. e. sklopljen je mir. Vladar Evrope postao je Kasandar, a Antigon je, osvojivši Malu Aziju, preuzeo glavnu ulogu u carstvu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]