Dušan S. Milovanović
Upravo ovako su izgledali prvi članci nekih sada iskusnih vikipedijanaca. Početnik treba samostalno ili uz pomoć drugih korisnika da, nakon što se upozna sa osnovama uređivanja, članak sredi kako bi se uklopio u stotine hiljada postojećih članaka. Možete da zatražite pomoć na Trgu ili se obratite za pomoć nekom od članova Vikiprojekta početnički članci. Ako imate pitanja, nedoumice i predloge, koristite stranicu za razgovor. Članak je označen ovim šablonom 16. 07. 2024. Ako ne bude ispravljen nakon sedam dana, biće premešten u prostor nacrta, na korisničku podstranicu ili izbrisan. |
Istaknuti novinar – urednik i publicista, živi u Beogradu. Rođen 29. novembra 1948. godine u Banjici (bijeljinska opština, BiH).
Još u srednjoj školi u Bijeljini „znao je da će biti novinar“, i verovao je da će se tom pozivu najlakše približiti studiranjem srpskohrvatskog jezika i književnosti naroda i narodnosti Jugoslavije (na Filološkom fakultetu u Beogradu), a teoretska znanja i praktičnu pripremu za posao, pre zaposlenja, sticao je na Institutu za novinarstvo Saveza novinara Jugoslavije. Na zahtevnom konkursu, prošao je kroz vrata „Večernjih novosti“, tada najtiražnijh dnevnih novina u Jugoslaviji, i tu, pod krovom uticajne „Borbe“, izgradio zavidnu novinarsku karijeru.
Prošao je sve saradničke stepenice čuvene novinarske škole Novosti a posle nagrade za novinarski podvig, dosta rano, postao je urednik. Nakon posebnog beogradskog izdanja „Dvojke“, s grupom talentovanih saradnika, obeležio je „zlatno doba reportaža Novosti“. Iskazao se i kao veoma uspešan šef tada najveće novinske dopisne službe, i tako pripremio za odgovornog urednika tri posebna izdanja – „Revije 92“, „Zova“ i „Enigme Novosti“.
Uređivanjem i vođenjem „Revije 92“, koja je u tom vremenu slovila kao „list punokrvne istine“, obeležio je i sopstvenu novinarsku karijeru, krunisanu nagradom za životno delo „Slobodan Glumac“.
Sa bogatim i raznovrsnim novinarskim iskustvom iskazao se i u srodnom, publicističkom stvaralaštvu. Priredio je i uredio tridesetak knjiga, a sa grupom saradnika upisan je kao autor tekstova u kapitalnom delu „Čitanka srpstva“.
Bogatu radnu i profesionalnu karijeru obeležio je i društvnim radom, primerenim vremenu i tadašnjim vrednostima. Tokom studija, angažovao se u Univerzitetskoj konfenerciji Saveza studenata BU. Organizovao je i realizovao, u ime Novosti, izgradnju „Česme detinjstva“ u Beogradu i Doma mladih „Sloga“, u Drsniku kod Kline (Kosovo). Bio je organizator najuspešnijeg „Susreta novinskih kuća Jugoslavije“. U asocijaciji „Srpska veza“ znatno je doprineo organizovanju prvih susreta „Matica – dijaspora“. Sa Aleksandrom Vlajkovićem priredio je Zbornik radova 100 najistaknutijih poznavaoca odnoca dijaspore oi otadžbine 1998 – 2000. Knjiga je i dalje veoma aktuelna, jer je malo problema rešno i oni i dalje opterećuju tu saradnju.
Izvor biografije http://srpskaveza.rs/dusan-milovanovic/