Žica (geologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kvarcna žica

U geologiji, žica predstavlja različito pločasto telo od iskristalisanog minerala u steni. Žice nastaju kada se u mineralnom sastavu nađe voda koja je deponovana putem padavina. Hidraulika je obično uključena zbog hidrotermalne cirkulacije.[1] Žice se obično javljaju kao rezltat rasta kristala na otvorenim prelomima u stenama. To je jedna od metoda kako nastaju žice. Međutim, retko je da u geologiji ostanu otvorene velike količine kamena, posebno nekoliko kilometara ipod površine. Dakle, postoje dva glavna mehanizma za formiranje žica: otvorenog punjenja prostora i pukotinskog rasta.

Otvoreno punjenje prostora[uredi | uredi izvor]

Kod otvorenog punjenja prostora da bi imalo efekta, ograničavajući pritisak se generalno smatra da je ispod 0,5GPa, ili manje od 3-5 kilometara. Žice formirane na ovaj način se mogu ispoljiti kao navika-Agate, poput sekvencijalnih ivica minerala koje zrače na zidove žica i čine da popune raspoloživ otvoren prostor. Često ključanje tečnosti je prisutno. Šupljine su primeri otvorenog prostora za punjenje u hidroterminalnim sistemima.

Pukotinski rast[uredi | uredi izvor]

Kada je ograničavajući pritisak suviše veliki, ili kada krto-rastegljivo uslovi preovlađuju, žice formiraju mehanizam pukotinskog rasta. To se dešava veoma brzo, jer pritisci i deformacije znače da se veliki otvoreni prostori ne mogu održati. Žice rastu u debljinu u zavisnosti od ponavljanja žičnog preloma i progresivnog taloženja minerala na površni rasta.

Mineralizacija i žice[uredi | uredi izvor]

Boudinski Kvarc žica, Zapadna Australija.

Žice su od primarnog značaja za mineralne sirovine, jer su od velikog značaja za mineralizaciju. Tipičan primer su zlatne niti. Hidrofrakturna breča je klasična meta za istraživanje ruda, jer imaju dovoljano protoka fluida. Rude vezane za hidrotermalnu mineralizaciju, mogu biti sastavljene od žičnih materijala i/ili stena od kojih je domaćin žica.

Zlatonosne žice[uredi | uredi izvor]

Iskopavanje zlatonosne žice, Japan.

U mnogim rudnicima zlata eksploatisanih u vreme zlatne perioda u 19. veku, žica se kao materijal obično tražio. U većini modernih rudnika, ruda materijala se primarno sastoji od žica i nekih komponenta na zidu koji okružuje stena žica. Razlika između 19. veka i modernog rudarstva, tehnike i vrste rude traži se na osnovu nivoa materijala koji se iskopava i metoda koje se koriste u rudarstvu. Međutim, moderna rudarstvo i testiranje omogućava ucrtavanje nižeg stepena mineralizacije rasute u težini, što zlato čini nevidljivim za golo oko. U ovim slučajevima, žica je podređena domaćom mineralizacijom i može biti samo pokazatelj prisustva zidnih-stena koje sadrže nekvalitetnu mineralizaciju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Schroeter, Tom. „Vein Deposits”. earthsci.org. Arhivirano iz originala 05. 08. 2013. g. Pristupljeno 1. 11. 2013.