Zaloga

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zaloga stvar koja je založena. Ugovorom o zalozi obavezuje se dužnik ili neko treći (zalogodavac) prema poveriocu (zalogoprimcu) da mu preda neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo svojine da bi se pre ostalih poverilaca mogao naplatiti iz njene vrednosti, ako mu potraživanje ne bude isplaćeno u dospelosti, a poverilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku potraživanja vrati neoštećenu zalogodavcu.[1] Založno pravo na pokretnim stvarima naziva se ručna zaloga, a založno pravo na nepokretnostima hipoteka.

Učesnici u ugovoru o zalozi[uredi | uredi izvor]

Zalogodavac - dužnik koji ima pravo svojine na pokretnoj stvari ili svojstvo imaoca nekog prava kojim može slobodno raspolagati ili treće lice koje pruža obezbeđenje za tuđi dug.

Založni poverilac - lice koje ima založno pravo na pokretnoj stvari ili pravu koje je predmet zaloge. [2]

Treće lice - lice koje je određeno od strane jednog ili više založnih poverilaca da preduzima pravne radnje radi zaštite i namirenja založenog potraživanja. Ono može biti jedan od poverilaca ili neko drugo lice.

Punomoćnik - lice koje je ovlašćeno za zastupanje

Zainteresovano lice - lice koje ima pravni interes da se u Registar založnog prava upiše zabeležba ili da se brišu podaci koji su upisani u Registar, a nije ni zalogodavac, ni založni poverilac.

Sadržaj ugovora[uredi | uredi izvor]

Ugovor o zalozi sadrži: dan zaključenja, ime i prezime ili firmu, prebivalište ili borvište, odnosno sedište poverioca i zalogodavca, predmet založnog prava sa potrebnim obeležjima i podatke o potraživanju koje se obezbeđuje založnim pravom. Ugovor o zalozi se zaključuje u pisanoj formi .[3]

Registrovanje zaloga[uredi | uredi izvor]

Sva pokretna imovina i prava koja se daju u zalog mogu se evidentirati u Registru založnog prava na pokretnim stvarima i pravima za privredne registre[mrtva veza]. Ova centralizovana baza podataka dostupna je svim građanima i privrednicima koji žele da provere bonitet dužnika i utvrde da li je određena nepokretnost ili pokretnost već opterećena zalogom. Na sajtu se mogu preuzeti svi formulari neophodni za upis i brisanje podataka iz Registra, sa uputstvom za njihovo popunjavanje, kao i spisak potrebne dokumentacije. Zahtev može podneti založni poverilac ili zalogodavac.

Predmet ugovora o zalozi[uredi | uredi izvor]

  • Založiti se mogu i pokretne stvari po vrsti
  • Predmet založnog prava može biti i zbir pokretnih stvari, kao što je roba u skladištu ili prodavnici, inventar koji služi za obavljanje privredne delatnosti i drugo u skladu sa ugovorom o zalozi.
  • Mogu biti i druga imovinska prava kojima njihov imalac može slobodno raspolagati.
  • Suvlasnički udeo pokretne stvari ili zbira pokretnih stvari može biti predmet zaloga.
  • Idealni deo imovinskih prava može se založiti.
  • Mogu biti stvari ili prava koje će zalogodavac pribaviti u budućnosti.

Način namirenja potraživanja[uredi | uredi izvor]

Na osnovu pravosnažne sudske odluke kojom se dužniku nalaže isplata duga, zalogoprimac može poslati predlog sudu da se založna stvar proda na javnoj prodaji u izvršnom postupku, radi namirenja potaživanja obezbeđenog zalogom. Založena stvar se po pravilu prodaje na javnoj prodaji, osim ako stvar ima tržišnu ili berzansku cenu, u kom slučaju se prodaje po toj ceni. Iz cene dobijene prodajom založene stvari zalogoprimac ima pravo da naplati glavno potraživanje, kamatu, troškove realizacije zaloge i troškove čuvanja založene stvari.

Zalogoprimalac nema pravo na upotrebu založene stvari (osim ako je ugovorom predviđeno), a ima pravo na plodove (osim ako to pravo ugovorom nije isključeno). Od ubranih plodova smanjuje se iznos dugovanja. Zalogodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke založene stvari.

Prenos potraživanja[uredi | uredi izvor]

Potrživanje obezbeđeno zalogom može se ustupiti trećem licu (prijemniku), a zajedno sa njim na prijemnika prelazi i založno pravo kao akcesorno. Pristanak zalogodavca nije potreban, već je dovoljno obaveštenje o ustupanju. U slučaju ustupanja prijemnik stiče i pravo potraživanja i založno pravo.

Privremeno založno pravo[uredi | uredi izvor]

Založno pravo utvrđeno sudskim rešenjem o određivanju privremene mere koje je određeno u korist izvršnog poverioca. Ovo založno pravo traje do isteka vremena trajanja privremene mere i po zahtevu izvršnog poverioca može se upisati i u Registar zaloge.

Zakoni[uredi | uredi izvor]

Pravo na pokretnim stvarima u Republici Srbiji definisano je:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ugovor o zalozi” (PDF). Pristupljeno 5. 3. 2013. [mrtva veza]
  2. ^ „Zakon O Založnom Pravu Na Pokretnim Stvarima Upisanim U Registar” (PDF). Pristupljeno 5. 3. 2013. [mrtva veza]
  3. ^ „Zakon o založnom pravu sadržaj ugovora član 3” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 22. 12. 2014. g. Pristupljeno 5. 3. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]