Pređi na sadržaj

Izraelska vojna industrija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
IMI Systems Ltd.
javno preduzeće
Delatnostpromet naoružanja, vojne opreme i transfer tehnologije
Osnovano1933.; pre 91 godine (1933)
SedišteIzrael,  Izrael
Rukovodioci
Jicak Haronovič, [1] Avi Felder[2]
Proizvodinaoružanje
Veb-sajtwww.imisystems.com

IMI Systems, ranije Izraelsko ministarstvo industrije, takođe poznato kao Ta'as (hebrejski: תע"ש מערכות, התעשייה הצבאית), proizvođač oružja, municije i vojne tehnologije, uglavnom za izraelske snage bezbednosti (posebno Izraelsku vojsku, Izraelske odbrambene snage ili IDF).

Istorijski logotip IMI sistema do januara 2016.

Mala oruđa[uredi | uredi izvor]

Proizvodnja pištolja za pištolje u fabrici IMI, 1955.

Izraelska vojna industrija je proizvela malo oružje koje se smatra među najpopularnijim u svetu. Uzi automatski pištolj je verovatno najpopularniji auto-pištolj na svetu, zbog svoje kompaktnosti i pouzdanosti. Sve u svemu, Uzi ima najveću prodajnu statistiku svih savremenih automatskih pištolja širom sveta.

Galil je kompaktna jurišna puška koju proizvodi IVO (Izraelska vojna industrija), uz integraciju nekih drugih karakteristika dizajna. Negev je glavni laki mitraljez koji je proizvela IVO . Jeriho 941 je poluautomatski pištolj, dok je Tavor Bulpap jurišna puška.

Tokom 1980-ih američki proizvođač vatrenog oružja Magnum Risrč ugovorio je Izraelskom vojnom industrijom da ponovo dizajnira i proizvede Magnum kalibar (.44 Magnum, .357 Magnum i .50 AE), poluautomatski pištolj. Rezultat je bio Dezert igl, veoma moćni pištolj poznat po Holivudu i pucačima iz prve ruke.

Ostali proizvodi su kreirani, uglavnom za korišćenje od strane IDF-a(Izraelskih odbrambenih snaga). Uzi je međutim, popularan u specijalnim snagama mnogih država sveta, dok su Galil i Tavor popularni u kontra-terorističkim snagama.

Godine 2005. Izraelska vojna industrija prodala je svoj ogranak Magen (Odeljenje za mala oružja) izraelskoj privatnoj holding kompaniji SK Grup i preimenovali u Izraelska namenska industrija.

Ostali proizvodi[uredi | uredi izvor]

Ulaz u IMI štab

Izraelska vojna industrija ima posvećene fabrike za proizvodnju municije za vatreno oružje, artiljeriju (oba eksploziva i rakete), tenkove i projektile vazduh-zemlja (i odložen i direktan napad). Mnogi od njegovih proizvoda su standardu za potrebe NATO sa kojim su kompatibilni, ali Izraelska vojna industrija proizvodi i municiju u kalibru iz zemalja istočnog bloka. Međutim, za ranije oružje nije bilo u skladu sa STANAG-om.

Pored malokalibarskog oružja, IVI proizvodi i teško naoružanje. IVI se bavi mnogim projektima za nadogradnju vojnih vozila (tenkovi, OT i druga oklopna borbena vozila). Komponente nadogradnje uključuju vatru, preživljavanje i manevarnost.

IVI takođe proizvodi širok spektar odbrambenih proizvoda, kao što su paketi za dodatnu opremu vozila, sistemi za čišćenje mina i sistemi za izviđanje i mostove. Takođe proizvodi kontra mere aviona, kao što su rakete, mamci i elektronski sistemi kontrole kontramera, od kojih neki IVI sada nudi i platforme bazirane na kopnu i na moru.

Proizvodi[uredi | uredi izvor]

Obuka za bezbednost[uredi | uredi izvor]

IVI takođe pruža vojnu obuku izraelskim građanima. IVI ugovara svoje usluge sa spoljnim zemljama kojima je potrebna bezbednost i vojna obuka. Klijenti dolaze u IVI u Izraelu mesecima sigurnosti i V. I. P. obuka.[3]

IVI takođe proizvodi oružje u klasteru za koje se navodno dokazalo da je izazvalo civilne žrtve - u Libanu 2006. godine i u ratu u Južnoj Osetiji 2008. godine. Korisnici tvrde da je odgovorna neispravna municija.[4]

Metropoliten koledž Njujorka[uredi | uredi izvor]

Izraelska vojna industrija takođe ima partnerstvo sa Metropoliten koledžom Njujorka (MKNj) u Njujorku. Metropolite koledž Njujorka nudi magistarske studije u oblasti javne uprave u vanrednim situacijama i nacionalnoj bezbednosti. Osim toga, svi studenti odlaze u Izrael radi intenzivnog učenja na inostranom seminaru koji obuhvata teme o nacionalnoj bezbednosti i borbi protiv terorizma sa vrhunskim izraelskim vojnim stručnjacima.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ IMI Systems. „Yitzhak Aharonovich - OUR LEADERSHIP”. Arhivirano iz originala 16. 08. 2017. g. Pristupljeno 25. 05. 2018. 
  2. ^ IMI Systems. „Avi Felder - OUR LEADERSHIP”. Arhivirano iz originala 16. 08. 2017. g. Pristupljeno 25. 05. 2018. 
  3. ^ [1] Arhivirano 2008-04-27 na sajtu Wayback Machine
  4. ^ Human Rights Watch charges Georgia used defective Israeli-made cluster bombs
  5. ^ „Archived copy”. Arhivirano iz originala 03. 09. 2006. g. Pristupljeno 24. 07. 2008. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]