Intraoperativne aritmije
Intraoperativne aritmije se definišu kao poremećaji srčane frekvencije, ritma ili sprovođenja koji mogu biti smrtonosni (iznenadna srčana smrt), simptomatski (presinkopa, sinkopa, vrtoglavica ili palpitacije) ili asimptomatski.[1][2][3] Hirurgija i anestezija izazivaju stresni odgovor operisanog pacijenta koji se karakteriše povećanom simpatičkom i hormonalnom aktivnošću[4][5][6]. koja može dovesti do pojave aritmija, koje karakteriše raznovrsnost mehanizama nastanka i brojnost. I zato pojava intraoperativnih aritmija ima veliko kliničko značenje u anesteziji i hirurgiji.[4][7][8]
Na osnovu dosadašnjih istraživanja, srčane aritmije i smetnje sprovođenja najučestaliji su kardiovaskularni poremećaji kod pacijenata koji prolaze kroz nekardijalnu i kardijalnu hirurgiju.[9] Učestalost aritmija je različita u zavisnosti od definicije aritmija, karakteristika pacijenta, modaliteta monitoringa i vrste hirurške procedure.[4][10][11]
Etiologija
[uredi | uredi izvor]U etiološkom smislu srčane aritmije karakteriše polimorfizam, što znači da brojni i raznovrsni faktori mogu doprineti njihovom nastanku.
Srčane aritmije i smetnje sprovođenja su najučestaliji operativni kardiovaskularni poremećaji u nekardijalnoj i i kardijalnoj hirurgiji.[2] Na njihovu učestalost utiču karakteristika pacijenta, modalitet monitoringa i vrste hirurške procedure.[12][13]
- Morbiditet
Incidenca intraoperativnih aritmija varira od 16,3% do 61,7% kod bolesnika sa povremenim EKG monitoringom,[14] do 89% kod bolesnika sa kontinuiranim Holter monitoringom u nekardijalnoj hirurgiji, a kod bolesnika podvrgnutih kardijalnoj hirurgiji učestalost je veća od 90%.[15][16]
Najviše aritmija se dogodi intraoperativno (94,7%) kod bolesnika u opštoj anesteziji, a najčešći doprinoseći faktor je ljudski faktor (72,4%) gdje prednjači nedostatak iskustva.[17]
Podela etioloških faktora
[uredi | uredi izvor]Svi poznati etiološki faktori intraoperativnih aritmija mogu se podeliti u nekoliko grupa:[18][19][20]
- faktori od strane pacijenta
- anesteziološki faktori i
- hirurški faktori.[21]
Faktori | Krakteristike |
---|---|
Prethodna srčana oboljenja | Bolesnici sa oboljenjima (npr ishemijom miokarda) imaju mnogo veću incidencu aritmija od pacijenata bez poznatog srčanog oboljenja. Takve artitmije su smrtonosnije kod pacijenata sa pridruženom srčanom patologijom.[22] |
Prateće bolesti | Prateća oboljenja (komorbiditet) koja su česta kod starije populacije često mogu povećati rizik od srčanih aritmija tokom hirurške intervencije i iskomplikovati srčani tretman. Najčešća prateća oboljenja su:
Bolesti pluća — koje zbog hipoksemije, hiperkapnije, acidoza mogu povećati disajni rad i dovesti do daljeg pogoršanja ionako kompromitovanog kardiopulnomalnog sistema. Šećerna bolest — posebno kod starijih pacijenta povećava šansu da razviju srčanu insuficijenciju od onih bez dijabetesa i pored tretmana sa ACE inhibitorima. Jer povećava sumnju na arterijsku koronarnu bolest koja se sa ishemijom miokarda češće javlja kod dijabetičara.[23] Hronično oštećenje bubrega — sa povećanom ili sniženom glomerularnom filtracijom povećavaju rizik za postoperativnih srčanih aritmija, srčane slaboste i povećanje morbiditeta i mortaliteta u poređenju sa bolesnicima bez bubrežne bolesti. Jedna velika studija je pokazala da su preoperativne vrijednosti kreatinina veće od 2 mg/dL jedan značajan i nezavisan prediktor rizika od srčanih komplikacija poslije velikih nekardijalnih operacija.[24] Hematološki poremećaji — kao npr. anemija mogu da utiču na kardiovaskularni sistem i dovedu do pogoršanja ishemije srca, srčane insuficijencije i pojave srčanih aritmija.[24] Hipertenzija — naročito ona koja je slabo kontrolisana povezana je sa povećanom incidencom ishemije, disfunkcije leve komore, srčanih aritmija i moždanog udara.[25] |
Bolesti centralnog nervnog sistema | Bolesnici sa intrakranijalnim oboljenjima, naročito subarahnoidalnom hemoragijom često imaju EKG poremećaje kao što su promene QT intervala, razvoj Q talasa, promene ST segmenta i pojava U talasa.[26] |
Starost | Starenje izaziva degenerativne promene u pretkomorskoj anatomiji i praćeno je relativnim promenama u atrijalnoj patologiji. Postoperativna AF je češća komplikacija u starijih pacijenata podvrgnutih torakalnoj hirurgiji.[27] |
Faktori | Krakteristike |
---|---|
Trahealna intubacija | Ova intervencija je jedan od najčešćih uzroka aritmija tokom indukcije kao i tokom intraoperativnog perioda i najčešće je povezana sa hemodinamskom nestabilnošću.str. 23-24 |
Opšti anestetici | Lekovi koji se upotrebljavaju za indukciju, održavanje i poništavanje opšte anestezije nisu primarno aritmogeni, ali aritmije mogu nastati zbog različitih trigeriranih agenasa i kliničkih situacija generisanih hiperkateholaminemijom kao što je plitka anestezija
sa hipertenzijom i tahikardijom, hipovolemija, hiperkarbija, egzogeno unijeti adrenalin i aminofilin. Halotan i enfluran izazivaju aritmije naročito kružnim mehanizmom.[29] |
Lokalna anestezija | regionalna anestezija, naročito epiduralna koja izaziva regionalnu blokadu neuroaksisa može biti povezana sa farmakološkom simpatektomijom dovodeći do dominacije parasimpatikusa uzrokujući bradikardije koje mogu biti od blagih do veoma teških oblika.[29] |
Elektrolitni i acido-bazni poremećaji | Poremećaji gasova u krvi kao što su hiperkarbija i hipoksija i poremećaji elektrolita proizvode aritmije kružnim mehanizmom ili alternativnom fazom depolarizacije sprovodnog sistema srca. Hipo/hiperkalemija takođe može izazvati aritmije.[29] |
Centralni venski kateteri | Pri plasiranju katetera centralne vene zbog pritiska prstima i refleksne stimulacije sinusa karotikusa ili insercije CVK u desnu pretkomoru mogu jatrogeno nastati aritmija.[29][30] |
Faktori | Krakteristike |
---|---|
Kardijalna hirurgija | Hirurške manipulacije kao što su povlačenje srca tokom rada na srcu koje radi, kanulacija vena ili stavljanje šavova na srcu mogu izazvati aritmije. One se mogu pojaviti i nakon skidanja aortne kleme kada se miokard oporavlja od ishemijskog inzulta i vraća u sinusni ritam.[28] |
Nekardijalna hirurgija | Vagalna stimulacija zbog trakcije peritoneuma ili direktni pritisak na nerv vagus u toku hirurgije karotida može izazvati bradikardiju, AV blokove ili čak asistoliju. Dentalna hirurgija izaziva duboku stimilaciju simpatikusa i parasimpatikusa).[28] |
Oblici
[uredi | uredi izvor]![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Afib_ecg.jpg/200px-Afib_ecg.jpg)
Najčešći oblici intraoperativnih aritmija na globalnom nivou su, u:[32][33][34][35]
- 7,6% slučaja supraventrikularne aritmije
- 4,1% slučaja atrijalna fibrilacija
- 3,7% slučaja supraventrikularna tahikardija bez vidljivih P talasa.
Ove aritmije uglavnom su bile povezane sa:
- vrstom hirurške procedure,
- istorijom supraventrikularnih aritmija,
- značajnom valvularnom bolesti pri fizikalnom pregledu,
- istorijom astme,
- pretkomorskim ekstrasistolama na EKG-u,
- ASA skoru 3 ili 4
- većom stopom smrtnosti,
- dužim boravkom u jedinici intenzivnog lečenja i produženim boravkom u bolnici.[28]
Najčešći oblici intraoperativnih aritmija, registrovanih kod 61% operisanih pacijenata, u jednoj studiji sprovedenoj u Srbiji, bile su u:Dok je 12% slučajeva od onih sa intraoperativnim aritmijama imalo više od jedne vrste intraoperativnih aritmije.[36]
- 40% slučajeva sinusna tahikardija
- 35% slučajeva supraventrikularnae ekstrasistole
- 16% slučajeva paroksizmalna supraventrikularna tahikardija
- 21% slučajeva ventrikularne ekstrasistole
Značaj
[uredi | uredi izvor]Kako intaraoperativne aritmije predstavljaju jednu od najznačajnijih kardiovaskularnih komplikacija kod operacija koje se izvode u opštoj anesteziji, i njihova učestalost je u neposrednoj vezi sa povećanim rizikom od smrtnog ishoda.[37] Da bi se ovaj rizik smanjio na najmanju moguću meru, i obezbedila efikasna primena preventivnih mera sa posledičnim poboljšanjem kako zdravstvenih, tako i ekonomskih ishoda lečenja hirurških pacijenata. treba:
- produžiti boravk pacijenata u jedinicama intenzivnog lečenja,
- povećati dužinu trajanja bolničkog lečenja,
- detaljno poznavati uzročnosti ovih poremećaja
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Forrest, J.; Cahalan, M.; Rehder, K.; et al. (1990). „Multicenter Study of General Anesthesia II. Results.”. Anesthesiology. 72: 262−68..
- ^ a b Dua, N.; Kumra, V. P. (2007). „Management of perioperative arrhythmias”. Indian J Anaesth. 51 (4): 310—323.
- ^ Kuner J,Enescu V,Utsu F; et al. (1967). „Cardiac Arrhythmias during Anesthesia”. Dis Chest. 52 (5): 580—587. PMID 6060879. doi:10.1378/chest.52.5.580.
- ^ a b v Milivoje P. Dostić, Analiza faktora rizika za nastanak aritmija tokom opšte anestezije, Doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Kragujevac 2012.
- ^ Furuya K, Shimizu R, Hirabayashi Y, Ishii R, Fukuda H (1993). „Stress hormone responses to major intra-abdominal surgery during and immediately after sevoflurane-nitrous oxide anaesthesia in elderly patients”. Can J Anaesth. 40: 435—9. .
- ^ Udelsman R, Goldstein DS, Loriaux DL, Chrousos GP (1987). „Catecholamine-glucocorticoid interactions during surgical stress”. J Surg Res. 43: 539—45. .
- ^ Forrest J, Rehder K, Cahalan M, Goldsmith C. Multicenter Study of General Anesthesia III (1992). „Predictors of severe perioperative adverse outcomes”. Anesthesiology. 76: 3—15. .
- ^ Bertrand, C. A.; Steiner, N. J.; Jameson, A. G.; et al. (1971). „Disturbances of cardiac rhythm during anesthesia and surgery”. JAMA. 216: 1615—17..
- ^ Goldman, L.; Caldera, D. L.; Nussbaum, S. R.; et al. (1977). Multifactorial index of cardiac risk in noncardiac surgical procedures New England Journal of Medicine. 297: 845—850. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - ^ Goldman L, Caldera DL, Southwick FS, et al. Cardiac risk factors and complications in non-cardiac surgery Medicine (Baltimore). 57 357–370.
- ^ Katz, R. L.; Bigger JT Jr (1970). „Cardiac arrhythmias during anaesthesia and operation”. Anesthesiology. 33: 193—213.
- ^ Atlee J. MD Perioperative Cardiac Dysrhythmias: Diagnosis and Management Review Article Anesthesiology. 86 (6): 1397–1424
- ^ Atlee J, Bosnjak Z: Mechanisms for cardiac dysrhythmias during anesthesia. Anesthesiology. 72: 347—74. 1990. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć). - ^ Katz, R. L.; Bigger JT Jr (1970). „Cardiac arrhythmias during anaesthesia and operation”. Anesthesiology. 33: 193—213..
- ^ Bertrand, C. A.; Steiner, N. J.; Jameson, A. G.; et al. (1971). „Disturbances of cardiac rhythm during anesthesia and surgery”. JAMA. 216: 1615—17..
- ^ Fisher, D. M. (1997). „Preoperative cardiac dysrhythmias; Diagnosis and Management”. Anesthesiology. 86: 1397—424.).
- ^ Ngamprasertwong P; et al. (2009). „The THAI Anesthesia Incident Monitoring Study (Thai AIMS):Perioperative Arrhythmia Department of Anesthesiology,Faculty of Medicine,Chulalongkorn University,Bangkok,Thailand”. J Med Assoc Thai. 92 (3): 342—50.
- ^ Fisher, D. M. (1997). „Preoperative cardiac dysrhythmias; Diagnosis and Management”. Anesthesiology. 86: 1397—424..
- ^ Kumar P Clark M. Clinical Medicine. 3rd eds. Cardiac arrhythmias 1994. ELBS 554-555, 566-568.
- ^ Sokolow M and Mcllroy B (1986) Clinical radiology, 4th eds. New York. Lange. 116-7.
- ^ King MS (2000). „Preoperative evaluation”. Am Fam Phisicyan. 62: 387—96.
- ^ Milivoje P. Dostić, Analiza faktora rizika za nastanak aritmija tokom opšte anestezije, Doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Kragujevac 2012. str. 22-23
- ^ Milivoje P. Dostić, Analiza faktora rizika za nastanak aritmija tokom opšte anestezije, Doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Kragujevac 2012. str. 38
- ^ a b Milivoje P. Dostić, Analiza faktora rizika za nastanak aritmija tokom opšte anestezije, Doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Kragujevac 2012. str. 39
- ^ Milivoje P. Dostić, Analiza faktora rizika za nastanak aritmija tokom opšte anestezije, Doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Kragujevac 2012. str. 40
- ^ Wolpert CH,Pitschner H,Borggrefe M:Evolution of ablation technique:from WPW to complex arrhythmias. Eur Heart journal (Supplement): 1116—1121. 2007. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - ^ Forrest J, Rehder K, Cahalan M, Goldsmith C. Multicenter Study of General Anesthesia III (1992). „Predictors of severe perioperative adverse outcomes”. Anesthesiology. 76: 3—15. .
- ^ a b v g Milivoje P. Dostić, Analiza faktora rizika za nastanak aritmija tokom opšte anestezije, Doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Kragujevac 2012.
- ^ a b v g Milivoje P. Dostić, Analiza faktora rizika za nastanak aritmija tokom opšte anestezije, Doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Kragujevac 2012. str. 23
- ^ Morady F:Radiofrequency ablation as treatment for cardiac arrhythmias.New Engl J Med1999,340-534
- ^ Das, G.; Ferris, J. (1988). „Esmolol in the treatment of supraventricular tachyarrhythmias”. Can J Cardiol. 4: 177—80..
- ^ The American Heart Association, in collaboration with the International Liason Committee on Resuscitation Guidelines 2000 for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care. „Part 6: advanced cardiovascular life support 7D: the tachycardia algorithms”. Circulation. 102: 1158—65. 2000..
- ^ Hampton JR (1986). The ECG made easy, 3 eds. Edinburgh: Churchill Livingstone. 31-34, 59,61,65-68, 79,85.
- ^ Oxorn, D.; Knox, J. W.; Hill, J. (1990). „Bolus doses of esmolol for the prevention of perioperative hypertension and tachycardia”. Can J Anaesth. 37: 206—209..
- ^ Atlee, J.; Bosnjak, Z. (1992). „Mechanisms for cardiac dysrhythmias during anesthesia”. Anesthesiology. 76: 3—15..
- ^ Milivoje P. Dostić, Analiza faktora rizika za nastanak aritmija tokom opšte anestezije, Doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Kragujevac 2012. str. 59-60
- ^ Salukhe TV. Dob D, Sutton R. Pacemakers and defibrillators: anaesthetic implication. Br J Anaesth 2004; 93; 95-104.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]![]() | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |