Infornografija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Infornografija je složenica od reči "informacija" i "pornografija". Označava zavisnost ili opsesiju akvizicijom, manipulacijom i deljenjem informacija.

Prema Lorencu Engu, glavna ideja iza koncepta infornografije je da je u modernom društvu „informacija smatrana ne samo vrednim komoditetom s praktičnog gledišta, već nečime što stvara gotovo seksualno uzbuđenje, za čime žudimo i što uživamo loviti jer je posebno i daje nam moć."

Izraz je populariovan kultnim sajberpank serijalom Serial Experiments Lain (1998), jedanaesta epizoda koja je tako nazvana. Ideja se (bez eksplicitne upotrebe samog termina) uveliko primenjuje u većini sajberpank okruženja, gde se informacija može smatrati valutom gotovo sama po sebi, ili skoro zasebnim svetom.

Infornografi[uredi | uredi izvor]

Ifornografi su osobe koje „boluju“ od infornografije. Oni uveliko uživaju u primanju, slanju, razmeni i digitalizaciji informacija. Neretko im je nevažno o kakvim se informacijama radi i jesu li bitne ili trivijalne.

Problemi i posledice[uredi | uredi izvor]

Tehnologija omogućuje ljudima da stalno budu on-lajn, odnosno stalni pritok informacija, kojih ne manjka, što za posledicu ima “gušenje” u informacijama i zanemarivanje off-lajn života. Javlja se pseudo-ADD, tj. umanjena sposobnost koncentracije, što za posledicu ima izritiranost dugoročnim projektima, kao i negativan uticaj na produktivnost, premda «zavisnici» imaju utisak da su zbog multi-taskinga produktivniji. Možda je i suvišno spomenuti da to znači zavisnost od tehnologije, kao i neugodne posledice kada ona nije dostupna. Može doći i do fizičke potrebe za informacijskim “fiksom”, slično kao s narkoticima, konstantni dotok informacija pruža stimulaciju, zadovoljstvo i beg.

Budućnost[uredi | uredi izvor]

Iako tehnologija sama po sebi ne stvara zavisnost, ipak omogućava stalni pristup informacijama, a to može dovesti do zavisnosti, no to je u krajnjoj liniji nevažno, tehnologija je potrebna današnjoj civilizaciji, i verovatno će postajati sve potrebnijom, odnosno, ljudi sve zavisniji.

Infornografija, odnosno zavisnost o informacijama, trenutno ne predstavlja veliki problem, no neizbežno se postavlja pitanje ne vodi li ta zavisnost nečemu opasnijem, tj. ekstremnijem od pomanjkanja koncentracije ili slabije produktivnosti ili zanemarivanja off-lajn života

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]