Pređi na sadržaj

Islamske vjerske vođe

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Islamske vjerske vođe su tradicionalno ljudi koji, kao dio klera, džamije ili vlade, obavljaju važnu ulogu u svojoj zajednici ili naciji. Međutim, u savremenom smislu muslimanskih manjina u nemuslimanskim zajednicama, kao i u sekularnim muslimanskim zemljama kao što su Bangladeš, Indonezija i Turska, vjersko vođstvo može imati različit neformalni oblik.

Almami

[uredi | uredi izvor]

Almami je titula zapadnoafričkih muslimanskih vladara, koja je bila u upotrebi tokom osvajanja država u 19. vijeku.

Halif je osoba koja se smatra političkim i vjerskim nasljednikom proroka Muhameda i on je vođa čitave muslimanske zajednice.[1]

Imam je arapksa riječ za vođu. Na primjer, vladar jedne zemlje može biti imam. Izraz je veoma značajan u islamskoj tradiciji, posebno među šiitima. Suniti koriste izraz za osnivanje sunitskih mezheba, ili za tumače fikha i teologe.

Muftija

[uredi | uredi izvor]

Muftija je predstavnik vjerske vlasti i pravosudni tumač šerijata, islamskog zakona, priznat zbog svoje čestitosti, vjerskog i pravnog znanja. Muftija može izreći fatvu kada treba riješiti još nepoznat pravni problem.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Kadi, Wadad; Shahin, Aram A. (2013). „Caliph, caliphate”. The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought: 81—86.