Ihtiman
Ihtiman bug. Ихтиман | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Sofijska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 14.525 (2.005 ) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 25′ 59″ S; 23° 49′ 01″ I / 42.433° S; 23.817° I |
Aps. visina | 658 m |
Površina | 90,89 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Margita Petrova |
Veb-sajt | |
www.ihtiman-obshtina.com |
Ihtiman (bug. Ихтиман) je grad u zapadnom delu Bugarske. Nalazi se u sofijskoj oblasti i administrativni je centar opštine Ihtiman. Ima 14.525 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Ovaj grad se nalazi u ravničarskoj regiji na ihtimanske kotline - visokoplaninska kotlina u Ihtimanskoj Srednjoj Gori. Udaljen je 48 km od Sofije i 95 km od Plovdiva. Ihtiman se nalazi u blizini auto-puta Trakije.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ihtiman je pripadao srpskoj državi još od vremena srpskog kralja Uroša I. Tako je bilo i za vreme kralja Stefana Dečanskog.[1]
Duhovnik protestantski Stefan Gerlah je 1573. godine proputovao Balkansko poluostvo. Za Ihtiman je primeto da je to mala varošica u kojoj Turci žive, a Bugara je malo.[2] Turski čuveni putopisac Evlija Čelebija početkom maja 1660. godine prošao je kroz Ihtiman. Kada je juna 1786. godine Francuz putopisac, S. Ljunizan proputovao Balkansko poluostrvo, prošao je kroz Ihtiman. Selo Ihtiman je činilo 200 kuća, najviše turskih.[3] Ihtiman je bio mesto na Carigradskom drumu, kojim su poštu nosili na svojim brzim konjima "tatari", stizajući u krajnje odredište za 7-10 dana. Kasnije tu prolazi važna željeznička saobraćajnica.
Po sultanskom fermanu izdatom 1855. godine carigradskom patrijarhu Kirilu, vidi se da je pod Pećkom patrijaršijom bio i Ihtiman, te Radomir, Ćustendil i druge eparhije.[4]
U mestu je 1894. godine živelo 4285 stanovnika.[5]
Reference[uredi | uredi izvor]