Pređi na sadržaj

Kvaka 22 (logika)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kvaka 22, (engl. Catch-22) ili „Caka 22” ili „Trik 22” je paradoksalna situacija iz koje pojedinac ne može da pobegne zbog kontradiktornih pravila ili ograničenja.[1] Termin je skovao Džozef Heler, koji ga je upotrebio u svom romanu Kvaka 22 (Catch-22) iz 1961. godine.

Dijagram toka koji prikazuje originalni „Ulov-22” Džozefa Helera
Primer br. 2

Caka-22 često proizilaze iz pravila, propisa ili procedura kojima pojedinac podleže, ali nema kontrolu nad njima, jer boriti se protiv pravila znači prihvatiti ga. Drugi primer je situacija u kojoj je nekome potrebno nešto što se može imati samo ako mu to nije potrebno (npr. jedini način da se kvalifikujete za kredit je da dokažete banci da vam kredit nije potreban). Jedna konotacija ovog izraza je da su kreatori situacije „Caka-22“ stvorili proizvoljna pravila kako bi opravdali i prikrili sopstvenu zloupotrebu moći.

Poreklo i značenje[uredi | uredi izvor]

Džozef Heler je skovao termin u svom romanu „Keč-22“ iz 1961. godine, koji opisuje apsurdna birokratska ograničenja za vojnike u Drugom svetskom ratu. Sam termin ”ulov je uveo lik iz romana Dok Denik, vojni psihijatar, koji se poziva na „Keč-22” da objasni zašto bilo koji pilot koji traži mentalnu procenu zbog ludila, nadajući se da nije dovoljno zdrav da leti i tako izbegne opasne misije, demonstrira sopstveni razum u kreiranju zahteva i stoga se ne može proglasiti neuračunljivim. Ova fraza takođe označava dilemu ili tešku okolnost iz koje nema izlaza zbog međusobno suprotstavljenih ili zavisnih uslova.[2]

"Misliš da postoji caka?"

„Naravno da postoji caka”, odgovorio je Dok Denik. „Caka-22. Svako ko želi da izađe sa borbene dužnosti nije baš lud.“

Postojala je samo jedna caka, a to je Caka-22, koja je precizirala da je briga za sopstvenu bezbednost pred opasnostima koje su bile stvarne i neposredne predstavlja proces racionalnog uma. Or, fikcionalni pilot bombardera, je bio lud i mogao bi biti kažnjen. Sve što je trebalo da uradi bilo je da pita, i čim to uradi, više ne bi bio lud i morao bi da leti više misija. Or bi bio lud da leti više misija i razuman da nije, ali ako je zdrav, morao je da ih leti. Ako ih (misije) je leteo, bio je lud i nije morao, ali ako nije hteo, bio je zdrav i morao je. Džon Izarijan (kapetanv iz romana Keč 22) je bio veoma duboko dirnut apsolutnom jednostavnošću ove klauzule Cake-22 da je ispustio zvižduk pun poštovanja


Različite formulacije „Cake-22” pojavljuju se u celom romanu. Termin se primenjuje na razne rupe i nedoumice u vojnom sistemu, uvek sa implikacijom da su pravila nedostupna i nagnuta prema onima koji su niži u hijerarhiji. U 6. poglavlju, Izarijanu (protagonista) je rečeno da Caka-22 od njega zahteva da uradi sve što mu komandant kaže, bez obzira da li su ta naređenja u suprotnosti sa naređenjima oficirskih pretpostavljenih.[3]

U poslednjoj poglalju Caka-22, starica opisuje Izorijanu čin nasilja od strane vojnika:[4][5]

„Caka 22 kaže da imaju pravo da urade sve što mi ne možemo da ih sprečimo.”

„O čemu, dođavola, pričaš? Izarijan je viknuo na nju u zbunjenom, besnom protestu. „Kako ste znali da je Caka 22? Ko vam je dođavola rekao da je Caka -22?”

„Vojnici sa kacigama i palicama. Devojke su plakale. 'Jesmo li nešto pogrešile?” rekle su. Muškarci su rekli ne i odgurnuli ih kroz vrata krajevima palica. 'Zašto nas onda terate?' devojke su rekle. „Caka-22”, rekli su muškarci. Sve što su stalno govorili je Caka 22, Caka 22." Šta to znači, Caka 22? Šta je Caka 22?”

„Zar ti to nisu pokazali? — upita Izarijan, gazeći unaokolo od besa i nevolje. „Zar ih nisi ni naterao da je pročitaju?

„Ne moraju da nam pokažu Ulov-22“, odgovorila je starica. „Zakon kaže da ne moraju.”

„Koji zakon kaže da ne moraju?

„Caka-22.”

Prema profesoru književnosti Ianu Gregsonu, narativ starice definiše „Caku22“ direktnije kao „brutalnu operaciju moći“, uklanjajući „lažnu sofisticiranost“ ranijih scenarija.[6]

Značaj broja 22[uredi | uredi izvor]

Heler je prvobitno želeo da tu frazu (a samim tim i knjigu) naslovi drugim brojevima, ali su se on i njegovi izdavači na kraju opredelili za 22. Broj nema poseban značaj, izabran je manje-više za eufoniju. Naslov je prvobitno bio Caka 18, ali ga je Heler promenio nakon što je tada popularna novela „Mila 18” objavljena kratko vreme pre toga.[7][8]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Termin „Caka-22” je ušao u svakodnevnu upotrebu u engleskom jeziku. U intervjuu iz 1975. Heler je rekao da se taj termin neće dobro prevoditi na druge jezike.[8]

Džejms E. Kombs i Den D. Nimo sugerišu da je ideja o „caki 22” postala popularna jer je toliko ljudi u modernom društvu izloženo frustrirajućoj birokratskoj logici. Pišu:

Dakle, svako ko se bavi organizacijama razume birokratsku logiku Cake-22. U srednjoj školi ili na fakultetu, na primer, studenti mogu da učestvuju u studentskoj vlasti, obliku samouprave i demokratije koji im omogućava da odlučuju šta god žele, samo pod uslovom da direktor ili dekan studenata odobri. Ova lažna demokratija koja se može nadvladati proizvoljnim naredbom je možda prvi susret građana sa organizacijama koje možda ispovedaju otvorene i libertarijanske vrednosti, ali su u stvari zatvoreni i hijerarhijski su sistemi. Caka 22 je organizaciona pretpostavka, nepisani zakon neformalne moći koji izuzima organizaciju od odgovornosti i odgovornosti, i stavlja pojedinca u apsurdnu poziciju da bude isključen zbog pogodnosti ili nepoznatih ciljeva organizacije.[5]

Zajedno sa „dvoumljenjemDžordža Orvela, „Caka 22” je postao jedan od najbolje poznatih načina da se opiše nevolja zarobljavanja kontradiktornim pravilima.[9]

Značajan tip definicije alternativne medicine nazvan je „Caka 22”. U uvodniku iz 1998. čiji je koautor Marsija Angelj, bivša urednica časopisa Nju Ingland Džurnal of Medisin, tvrdila je da:

Vreme je da naučna zajednica prestane da alternativnoj medicini daje „besplatnu vožnju”. Ne mogu postojati dve vrste medicine, konvencionalna i alternativna. Postoji samo lek koji je adekvatno testiran i lek koji nije, lek koji deluje i lek koji može, ali ne mora. Jednom kada je tretman rigorozno testiran, više nije važno da li se na početku smatralo alternativnim. Ako se utvrdi da je razumno bezbedan i efikasan, biće prihvaćen. Ali tvrdnje, spekulacije i svedočenja ne zamenjuju dokaze. Alternativni tretmani treba da budu podvrgnuti naučnom testiranju ne manje rigoroznom od onog koji je potreban za konvencionalne tretmane.[10]

Robert L. Park je ovu definiciju opisao kao logičku „Caku 22” koja osigurava da bilo koja metoda komplementarne i alternativne medicine (KAM) za koju je dokazano da funkcioniše „više ne bi bila KAM, to bi jednostavno bila medicina.“[11]

Logika[uredi | uredi izvor]

Arhetipski caka 22, kako ga je formulisao Džozef Heler, uključuje slučaj Džona Izorijana, pilota bombardera američkih vazdušnih snaga, koji želi da bude prizemljen iz borbenog leta. To će se desiti samo ako ga proceni hirurg letača eskadrile i utvrdi da je „nesposoban za let”. „Nesposoban“ bi bio svaki pilot koji je voljan da leti tako opasne misije, jer bi neko morao biti lud da bi se dobrovoljno prijavio za moguću smrt. Međutim, da bi bio procenjen, on mora da zahteva procenu, akt koji se smatra dovoljnim dokazom da se proglasi uračunljivim. Ovi uslovi onemogućavaju proglašenje „nepodobnim“.

„Caka 22“ je da „svako ko želi da izađe sa borbene dužnosti nije baš lud“.[12] Dakle, piloti koji zahtevaju procenu mentalne sposobnosti su zdravi i stoga moraju da lete u borbe. U isto vreme, ako pilot ne zatraži procenu, on je nikada neće dobiti i stoga nikada ne može biti proglašen ludim, što znači da mora da leti i u borbi.

Stoga, Caka-22 osigurava da nijedan pilot nikada ne može biti izuzet zbog ludila, čak i ako jeste.

Logična formulacija ove situacije je:

1. Da bi osoba bila oslobođena letenja (E) na osnovu ludila, mora biti i luda (I) i da je zatražila procenu (R). (Premisa)
2. Luda osoba (I) ne zahteva procenu (¬R) jer ne shvata da je luda. (Premisa)
3. Either a person is not insane (¬I) or does not request an evaluation (¬R). (2. i Materijalna implikacija)
4. Nijedna osoba ne može biti istovremeno luda (I) i zahtevati procenu (R). (3. i De Morganovi zakoni)
5. Prema tome, nijedna osoba ne može biti oslobođena letenja (¬E) jer nijedna osoba ne može biti istovremeno luda i zahtevati procenu. (4., 1. i Modus tolens)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Largest Idioms Dictionary, The Idioms. „Catch 22 meaning”. Theidioms.com. Pristupljeno 12. 5. 2020. 
  2. ^ Beidler, Philip D. (1995). Scriptures for a Generation: What We Were Reading in the '60s. University of Georgia Press. str. 162. ISBN 978-0820317878. „It is Catch-22: Dr. Daneeka explains how anybody who is crazy has a right to ask to be removed from combat status but how anybody who asks is revealing a rational concern for his own safety that makes him not crazy; 
  3. ^ Margot A. Henriksen, Dr. Strangelove's America: Society and Culture in the Atomic Age; University of California Press. 1997. ISBN 0-520-08310-5.; p. 250.
  4. ^ "Joseph Heller", Gale Encyclopedia of Biography, accessed via Answers.com, 16 August 2013.
  5. ^ a b James E. Combs & Dan D. Nimmo (1996). The Comedy of Democracy. Greenwood Publishing Group. str. 152. ISBN 0-275-94979-6. 
  6. ^ Ian Gregson, Character and Satire in Post War Fiction; London: Continuum. Gregson, Ian (2006). Character and Satire in Post War Fiction. A&C Black. ISBN 9781441130006. ; p. 38.
  7. ^ Aldridge, John W. (1986-10-26). „The Loony Horror of it All – 'Catch-22' Turns 25”. The New York Times. str. Section 7, Page 3, Column 1. Pristupljeno 2011-01-09. 
  8. ^ a b "A classic by any other name", The Telegraph, 18 November 2007.
  9. ^ Richard King, "22 Going on 50: Half a century later, the world is full of Catch-22s"; The Smart Set, 20 July 2011.
  10. ^ Angell, M.; et al. (1998). „Alternative medicine--The risks of untested and unregulated remedies”. New England Journal of Medicine. 339 (12): 839—41. CiteSeerX 10.1.1.694.9581Slobodan pristup. PMID 9738094. doi:10.1056/NEJM199809173391210. 
  11. ^ Park, Robert L., Alternative Medicine: The Clinton Commission's Catch-22. Arhivirano 2016-03-04 na sajtu Wayback Machine
  12. ^ Heller, Joseph (1999). Catch-22: A NovelNeophodna slobodna registracija. Simon and Schuster. str. 52. ISBN 978-0-684-86513-3. Pristupljeno 2011-01-09. „isbn:9780684865133. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]