Pređi na sadržaj

Koludarc

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Koludarc
Geografija
Površina0,783 km2
Administracija
Demografija
Stanovništvo0  (2001)
Gustina st.0 stan./km2

Koludarc je nenaseljeno ostrvo u hrvatskom delu Jadranskog mora. Nalazi se u Kvarneskom zalivu, tačnije u akvatoriji oko ostrva Lošinj i Unije, koju čini grupa od 17 ostrva, ostvaca i hridi. Koludarc je treći po veličini iza Velih Orjula i ostrva Sveti Petar.

Koludarac leži neposredno uz zapadnu obalu ostrva Lošinja pred ulazom u zaliv Luka Mali Lošinj, u koji vode dva prilaza: južni, Prolaz Most, kojeg lokalni stanovnici zovu Lažni prolaz, jer je veoma litak i omogućava prolazak samo manjih plovila (dubok je 1,2 m a širok 10 metara i severni koji se proteže izmađu rtova Križ na Koludarcu i rtom Torunza na ostrvu Lošinj (Pravi prilaz). Dubina to prolaza je od 17 do 20 metara. Površina ostrva na je 0,784 km².[1] Dužina obaleske linije je 4,89 km[1], a najviši vrh je visok 53 metra.

U zalivu se na zapadnoj strani ostrvca nalaze ruševine habsburške vile, naime na ostrvu je posle Drugog svetskog rata letovao Edvard Kardelj, koji je organizovao izgradnju vodovoda na Koludarcu, priključujući ga sa cresko-lošinjskim vodovodnim sistemom koji crpi vodu iz Vranskog jezera na ostrvu Cresu.

Na zapadnoj strani Koludarca nalazi se ostvrce Murtar od kojeg ga deli oko 0,3 km širok i do 2,5 metara dubok prolaz, koji se uz zapadnu obalu Koludarca, proširuje u sigurno sidrište za plovina duboko do 8 metara.

Iz pomorske karte se vidi da se na rtu Križ nalazi zeleni svetionik, koji služi sigurnom uplovljavanju u Luku Mali Lošinj. Svetionik šalje svetlosni signal:Z Bl 3s, a njegov domet je 3 milje.

Referenca[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]