Komentar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Komentar (engl. Comment, nem. Kommentar) je uglavnom usmena ili pismena primedba i predstavlja dodatnu informaciju, posmatranje ili izjavu na glavnu sadržinu na koju je usmeren. Komentar je tumačenje određenog fenomena iz ličnog ugla.[1]

Komentar u književnosti je jedan od osnovnih oblika analitičkog novinarstva. U komentaru, autor prati pojavu u njenom nastanku i razvoju, utvrđuje uzroke te pojave, a potom zauzima stavove o daljem razvoju pojave, upzoravajući čitaoce, slušaoce ili gledaoce na moguće posljedice.

Cilj komentara je verbalna reakcija na konkretne povode i zauzimanje stava prema konkretnom događaju, problemu ili pojavi.

Obeležja komentara[uredi | uredi izvor]

Obeležja komentara su[2]:

  • Aktuelnost:

Pri formiranju komentara može biti mnogo povoda, ali za prihvatljiv komentar povod koji određuje temu komentara mora da odgovara kriterijumu aktuelnosti.

  • Konkretnost:

Povod za komentar, kao i sam komentar moraju biti precizni, konkretni i jasni, da bi zadovoljili cilj koji predstavlja komentarisanje konkretnih povoda i zauzimanje stava prema konkretnom događaju, problemu ili pojavi.[3]

  • Kratkoća:

Da bi komentar bio dobar, mora biti kratak. Komentar nastaje na aktuelnom povodu i pretpostavlja se da je pisan i napisan u poslednjem trenutku i da mu je obezbeđeno srazmerno malo informacija, tako da sve ove okolnosti obezbeđuju da bude kratak.

Strukutra komentara[uredi | uredi izvor]

Strukutra komentara se sastoji iz dva osnovna dela: ekspoziciju činjenica o događajima i stav, sud i mišljenje autora o izloženim podacima. Glavna karakteristika komentara je da on nosi pečat autorovog mišljenja i temperamenta, a stav u komentarima isključivo izražava mišljenje pisca teksta sa težnjom da u što većoj meri bude usaglašen sa širim društvenim interesom.

1. Prvi deo komentara sadrži ekspoziciju činjenica o događajima, problemu i pojavi koji su povod pisanja komentara i, samim tim, osnovna sadržina komentara.

Uobičajena pravila za kreiranje ekspozicije komentara su:

  • Činjenice treba da budu iznesene logičnim redosledom kojim se čitalac uvodi u tekst.
  • Komentar treba da bude pregledan, što podrazumeva izbor činjenica ili podataka koji će najjezgrovitije predstaviti događaj, problem ili pojavu koji su tema komentara.
  • Preporučljivo da činjenice i podaci budu izloženi na što efikasniji način, da bi komentar bio što intersantniji i upečatljiviji.[4]

2. Drugi deo komentara sadrži stav, sud i mišljenje autora o izloženim podacima i činjenicama o događaju, problemu ili pojavi koji su predmet komentara. Ovaj deo predstavlja poentu i suštinu komentara, jer sadrži komentarisanje činjenica i podataka koji su bili povod za pisanje komentara.

Način na koji se piše stav, sud i mišljenje autora treba da obuhvati:

  • Stav, sud, mišljenje pisca komentara treba da budu jasno izloženi.
  • Drugi deo komentara treba da proističe iz prvog dela koji sadrži ekspoziciju činjenica i podataka o povodu koji je predmet komentarisanja.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Дефиниција коментара[mrtva veza], Pristupljeno 31.10.2013.
  2. ^ Overview of comments and discussions, Pristupljeno 31.10.2013.
  3. ^ Блог коментари, Pristupljeno 31.10.2013.
  4. ^ Kако коментарисати Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. septembar 2013), Pristupljeno 31.10.2013.
  5. ^ Структура блог коментара, Pristupljeno 31.10.2013.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Petković, Ranko - Novinarstvo danas, „Kosmos“ 1983, Beograd
  • Todorović, Neda - Interpretativno i istraživačko novinarstvo, „Čigoja“ 2002, Beograd