Komsomol
Svesavezni lenjinski komunistički savez omladine | |
---|---|
Generalni sekretar | Vladimir Zjukin (poslednji) |
Osnovana | 29. oktobar 1918. |
Raspuštena | 28. septembar 1991. (73 god.) |
Sedište | Moskva Sovjetski Savez |
Ideologija | komunizam, marksizam-lenjinizam |
Međunarodno članstvo | Komunistička omladinska internacionala (1919-1943), Svetska federacija demokratske omladine (1945-1991) |
Svesavezni lenjinski komunistički savez omladine (rus. Всесоюзный Ленинский Коммунисти́ческий сою́з молодёжи (ВЛКСМ)) poslušajte (pomoć·info), poznatiji po skraćenici Komsomol (rus. Комсомо́л, a što dolazi od reči Kom(unističeski) So(juz) Mol(odjoži), predstavljao je podmladak Komunističke partije Sovjetskog Saveza.
Nastao je 1918. godine kao Ruski komunistički savez omladine odnosno podmladak Ruske komunističke partije (boljševika), da bi nakon stvaranja SSSR-a postao savezna organizacija. Komsomol, s obzirom da je bio pod čvrstom paskom KPSS, uglavnom nije igrao važnu ulogu niti imao uticaja na politička zbivanja u SSSR-u, ali je Partiji služio kao izvor kadrova. Među njima se najviše isticao Jurij Andropov, koji je karijeru započeo kao rukovodilac Komsomola u Kareliji.
Komsomol je na značaju dobio tek 1980-ih, kada je preko njega Mihail Gorbačov pokušao da dodatno podstakne reforme glasnosti i perestrojke. Komsomol je, međutim, kao i Partija, tada već bio kompromitovan; njegovo vođstvo je umesto spašavanja režima bilo više zainteresovano za tranziciju, a 1991. je na XXI kongresu Komsomol formalno raspušten. Njegovo službeno glasilo Komsomolska pravda, međutim, dan-danas postoji kao jedan od najpopularnijih ruskih tabloida.
Prvi sekretari Centralnog komiteta Komsomola[uredi | uredi izvor]
- Jefim Cetlin (1918–1919)
- Oskar Rivkin (1918–1921)
- Abramovič Šackin (1921–1922)
- Pjotr Smorodin (1922–1924)
- Nikolas Čaplin (1924–1928)
- Aleksandar Milčakov (1928–1929)
- Aleksandar Kosarev (1929–1938)
- Nikolaj Mihajlov (1938–1952)
- Aleksandar Šelepin (1952–1958)
- Vladimir Semičastni (1958–1959)
- Sergej Pavlov (1959–1968)
- Jevgenij Tjaželjnikov (1968–1977)
- Boris Pastuhov (1977–1982)
- Viktor Maksimovič (1982–1986)
- Viktor Mironenko (1986–1990)
- Vladimir Zjukin (1990–1991)