Pređi na sadržaj

Краличка библија

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kralička biblija
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovBible kralická
ZemljaČeška
JezikČeški jezik
Žanr / vrsta delaBiblija
Izdavanje
Izdavanje1579-1593: Kralice nad Oslavom
Štampanje Kraličke biblije u Ivančicama: bog nam je dao dar sopstvenog jezika (Alfons Muha, 1914), 15. slika u ciklusu Slovenska epopeja

Prevođenje i štampanje započelo je Bohemsko bratstvo u Ivančicama, Muhinom rodnom mestu, a završeno u Kralicama. Slika prikazuje plemića koji je ugostio Bohemsko bratstvo kako pregleda prve strane odštampanog teksta, kao i veliki broj studenata koji su se okupili oko prese za štampanje, i jednog, izdvojenog, koji slepcu čita Kraljičku bibliju, simbol češkog nacionalnog ponosa i danas.

Kralička biblija (češ. Bible kralická) prvi je potpuni prevod Biblije na češki jezik. Preveli su je pripadnici crkve Češka braća [a] a štampana je u Kralicama nad Oslavom (Južna Moravska), po čemu je i dobila ime. Prvo izdanje je imalo šest tomova i objavljeno je između 1579. i 1593. godine. Treće izdanje, iz 1613. godine, je klasični i do danas nadaleko poznat i korišćen češki prevod.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kralička biblija nije prvi prevod Biblije na češki jezik. Tokom godina bilo je nekoliko pokušaja, ali su se najčešće zasnivali na latinskim prevodima a ne na originalnim tekstovima, pa su bili nezadovoljavajući. Tokom 16. veka protestantska verska grupa Jedinstvo braće (ili Češka braća), preteča Moravske crkve, imala je ključnu ulogu u prevođenju Biblija na češki. Jedan od episkopa Jedinstva, Jan Blahoslav (1523—1571), preveo je 1564. Novi zavet sa originala pisanog na grčkom jeziku. Posle ovoga, godine 1577. započet je rad na prevođenju Starog zaveta.

Između 1579. i 1588. godine objavljeno je pet tomova, a 1593. dodat je i Blahoslavov prevod Novog zaveta, tako da kompletno originalno prvo izdanje Kraličke biblije obuhvata šest tomova. Ceo poduhvat finansirao je Jan fon Žerotin, lokalni gospodar Kralica. Godine 1596. štampano je drugo, jednotomno izdanje, bez opširnih napomena i uvoda, a 1613. izašlo je i treće, prerađeno izdanje, opet bez beleški. Ovo revidirano izdanje postalo je standardni tekst za češku Bibliju do danas.

Moravski arhiv u Vitlejemu poseduje kompletno originalno šestotomno izdanje iz 1579-1593. Arhiv je došao u posed ove Biblije zahvaljujući potomcima Franka Travničeka Nečute (oko 1814-1901), koji je komplet nabavio kada je posedovanje primerka ovog protestantskog prevoda Biblije u češkim zemljama još uvek bilo zabranjeno. Nečuta je 1852. godine emigrirao u Ameriku, gde je doneo i svoju Bibliju. Komplet je nasleđivan u porodici sve dok ga sveštenik Endru P. Slejbi nije kupio od unuke Frenka Nečute i 1952. prodao ga Moravskom arhivu. Komplet je u relativno dobrom stanju, iako ima jasnih tragova korišćenja. Nedostaju delovi stranica, a neke su istrgnute. U celoj Bibliji postoje rukom pisane beleške sa informacijama o porodici Klatovski koja je nekada skrivala ovu Bibliju u svom dvorištu.[2]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Pored biblijskih tekstova, tomovi Kraličke biblije sadrže istorijske uvode i mnoge interpretativne beleške, koje su postavljene na marginama stranica.[2]

Jezik[uredi | uredi izvor]

Jezik korišćen pri prevodu Kraličke biblije postao je model za književni češki jezik,[3] a njen izuzetan kvalitet postao orijentir u češkoj književnosti.[1]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ili Jedinstvo braće, protestantska verska grupa inspirisana husitskim duhovnim idealima u Bohemiji sredinom 15. veka.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Unitas Fratrum”. Britannica. Pristupljeno 22. 11. 2022. 
  2. ^ a b „This Month in Moravian History” (PDF). Moravian Archives, Bethlehem, Pa. 82. oktobar 2013. Pristupljeno 22. 11. 2022. 
  3. ^ „Czech literature”. Britannica. Pristupljeno 22. 11. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]