Крупатица

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Krupatica
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Binomno ime
Blicca bjoerkna
Linnaeus, 1758

Krupatica (lat. Blicca bjoerkna) je slatkovodna riba koja podseća na deveriku, pripada familiji Cyprinidae.

  • Lokalni nazivi: blika, androga, plata, platica
  • Maks. dužina: 30 cm.
  • Maks. masa: 1.5 kg.
  • Vreme mresta: od februara do jula

Opis i građa[uredi | uredi izvor]

Krupatica' ima pljosnato, visoko telo kao i deverika, ali još manju glavu. Gubica joj je tupa. Promer oko joj je veći od dužine gubice. Podrepna peraja počinju iza završetka leđa. Leđa su joj smeđozelenkasta, a bokovi srebrnastomodričastog sjaja. Neparne su joj peraje sivkastomodre, a prsne i trbušne crvenkaste.

Krupatica za godinu dana izraste na dužinu od 6 do 8 cm. Mužjaci postaju polno zreli nakon druge godine, a ženka nakon treće do pete godine. Može živeti do 16 godina. Obično naraste 16 - 18 cm i do 1 kg težine.

Navike, stanište, rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Živi u nizijskim vodama, najčešće u velikim rekama i njihovim plavnim područjima. Hrani se životinjskim organizmima na dnu.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

U severnom delu areala koji naseljava, parenje se odigrava sve do jula. Pre parenja mužjacima se na glavi i telu pojavljuju male koščane izrasline. U tom periodu postaju izuzetno agresivni teritorijalni braneći je od drugih mužjaka. Sam mrest se dešava u sumrak i u zoru. Ženke polažu između 11.000 i 109.000 jajašaca na vodenom bilju i ostalim potopljenim objektima, kao što su panjevi i krupno kamenje. Jajašca su lepljiva i kače se za objekte u vodi. Ona koja padnu na dno uginjavaju zbog nedostatka kiseonika. Ne polaže svu ikru odjednom, već u 2 do 3 navrata.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]