Крушкаста пухара

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kruškasta puhara
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Binomno ime
Lycoperdon pyriforme

Kruškasta tikvara (lat. Lycoperdon pyriforme) jestiva je gljiva iz familije šampinjona (lat. Agaricaceae). Jedina je puhara koja raste na otpalom drvetu, pa se zbog toga lako razlikuje od ostalih sličnih vrsta. Osobina po kojoj se takođe može razlikovati jeste da je prekrivena veoma finim bodljicama, koje brzo nestanu. Karakteriše je i vidljiva, duga bela micelija. Prema funkcionalnoj grupi u prirodi pripada saprofitima, raste na otpalim granama ili trulim panjevima i to pokrivajući ih skoro u potpunosti. Na jednom trulom panju se mogu primetiti i nekoliko desetina. Raste u listopadnim i četinarskim šumama, tokom cele godine. Veoma je česta vrsta. Ime kruškasta tikvara je dobila jer izgledom podseća na krušku.[1]

Opis plodnog tela[uredi | uredi izvor]

Plodonosno telo je manje-više okruglo, bele boje dok je mlado. Kako stari tako poprima kuškokolik izgled i tamniju boju. Visine je 2—5, a širine 2—4 cemtimetra. Dok je mlada, prekivena je sitnim bodljicama, koje u staosti u potpunosti izostaju. Kada je zrela, na vrhu se stvara jedan otvor, osnosno pora koja je centralno postavljena kroz koju izbacuje spore. Spore se oslobađaju pomoću vetra ili kiše, a neretko i životinje mogu učestvovati u njihovom rasejavanju. Gleba je bela dok je mlada, kasnije je čini samo braonkasti prah spora. Za podlogu je vezana pomoću belih rizomorfa.

Hemijske reakcije[uredi | uredi izvor]

Ne reaguje sa KOH.

Mikroskopija[uredi | uredi izvor]

Spore su veličine 3,5—4,5 µ, okrugle, glatke bez pedicela.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  1. https://web.archive.org/web/20170819124920/http://www.azfungi.org/stbates/thesis.html
  2. Gljive Srbije i zapadnog Balkana. Branisalv Uzelac. BGV logic, Beograd 2009
  3. Atlas gljiva. Giuseppe P. Prosvejta Zagreb, 1997
  4. Koja je ovo gljiva? prepoznavanje, sakupljanje, upotreba.Flik M. Marso Beograd, 2010
  5. Mushrooms. Phillips R. Macmillan London, 2006
  6. http://www.first-nature.com

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. http://www.indexfungorum.org/names/NamesRecord.asp?RecordID=123159
  2. http://bioras.petnica.rs/vrsta.php?id=44108[mrtva veza]