Larisa Kristina Suzuki

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Larisa (Lara) Suzuki
Lični podaci
Mesto rođenjaRibeirao Preto, Sao Paulo, Brazil
Nacionalnostbrazilsko-italijansko-britansko
ObrazovanjeUniverzitetski koledž u Londonu, Gugl, poslovna škola Imperial College, Univerzitet MIT
Naučni rad
PoljePametni gradovi,

Međuplanetarni internet, Udruženo učenje, Žene u tehnologiji, Veštačka inteligencija,

Internet inteligentnih uređaja
InstitucijaUniverzitetski koledžu u Londonu( Doktorske akademske studije)
Poznata poPametni gradovi, Međuplanetarni internet, Udruženo učenje, Neurodiverzitet,
NagradeInženjer godine - UK (2021),

Nagradu Rooke 2021 - Kraljevsko inženjersko društvo, Nagrada za inženjera godine za mlade žene (2017),

Počasnu studentsku stipendiju za doktorske studije 2013. godine (od komapnije Intel), stipendiju Google Anita Borg (2012)
Zvanični veb-sajt
https://larissasuzuki.com/

Larisa Kristina Suzuki, poznata i kao Lara Suzuki, brazilsko-italijansko-britanska je informatičarka, licencirana inženjerka, pronalazač,[1] akademik i preduzetnica, a takođe je i pijanistkinja i violinistkinja.[2][3] Članica je Organizacije za inženjerstvo i tehnologiju, kao i Kraljevskog društva umetnosti

Suzuki radi u Guglu, gde rukovodi odeljenjem za podatke i veštačku inteligenciju za Ujedinjeno Kraljevstvo (koje se bavi veštačkom inteligencijom, mašinskim učenjem, analitikom podataka i upravljanjem podacima), a angažovana je i na Međuplanetarnom internetu sa agencijom NASA i Gugl Oblakom, pod nadzorom Vinta Serfa. Svoju akademsku karijeru Suzuki gradi kao počasna vanredna profesorka informatike na Univerzitetskom koledžu u Londonu. Istovremeno je vanredna profesorka menadžmenta na Univerzitetu u Kvebeku, a na Univerzitetu u Oksfordu je gostujući predavač. Na Univerzitetu Harvard Suzuki drži onlajn HarvardX kurs na MLOps-u za TinyML.

Lara je neurodivergentna osoba i dijagnostikovan joj je poremećaj autističnog spektra, kao i poremećaj pažnje.[4] Od 2003. godine radi na povećanju inkluzije osetljivih socijalnih grupa u oblasti inženjerstva i tehnologije.  

Detinjstvo i školovanje[uredi | uredi izvor]

Suzuki je rođena u Ribeirao Pretu, u Sao Paulu, od oca inženjera i majke profesorke. Sa 15 godina upisala se na univerzitet Universidade de Ribeirao Preto, na kom je otpočela svoju muzičku karijeru. Nakon godinu dana je napustila ovaj univerzitet i prebacila se na studije informatike. Brazilsko kompjutersko društvo ju je proglasilo za  studenta generacije.[5] Takođe je započela postdiplomske studije iz elektrotehnike na Univerzitetu Sao Paulo, u gradu Sao Karlos. U završnom radu pisala je o stvaranju novih tehnologija za rano otkrivanje raka dojke kod žena svih uzrasta i time utrla put ka smanjenju izloženosti zračenju pacijenata za 20% - 30%.[6] Doktorsku tezu iz informatike odbranila je 2015. godine, na [[Univerzitet u Londonu |Univerzitetskom koledžu u Londonu]] u zajedničkom programu sa poslovnom školom Imperial College i univerzitetom MIT, za istraživanje o pametnim gradovima[7] pod mentorstvom Entonija Finkelštajna.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Suzuki je trenutno zaposlena u Guglu kao direktor Sektora za obradu podataka (koji se bavi veštačkom inteligencijom, mašinskim učenjem, analitikom podataka i upravljanjem podacima). Guglov je stručnjak za etiku principa veštačke inteligencije, a radi i na Međuplanetarnom internetu na Gugl Oblaku sa Vintom Serfom i agencijom NASA, inženjerima iz Japanske agencije za aerokosmičko istraživanje i inženjerima iz Evropske svemirske agencije. Bila je deo tima koji je ostvario istorijski podvig spajanja Oblaka sa vremenski tolerantnom mrežom.[8] Svoju akademsku karijeru Suzuki gradi kao počasna vanredna profesorka informatike na Univerzitetskom koledžu u Londonu. Prethodno je bila direktor menadžmenta proizvoda u Oraklu, a bila je zaposlena i u kompaniji Arup, Skupštini grada Londona i kompaniji IBM.

Larisina doktorska disertacija omogućila je razvoj infrastrukture podataka za stvaranje pametnih gradova, a osmislila je i strategiju klasifikovanja baza podataka za područje Londona;[9] njen rad je korišćen u dizajniranju gradskih platformi za više od 40 evropskih gradova.[10] 

Osnovala je Društvo inženjerki na Univerzitetskom koledžu u Londonu 2012. godine, kada je postala i jedan od osnivača londonskog ogranka Instituta Anita Borg. Predsedava Tehnološkim londonskim advokatskim društvom za pametne gradove, recenzent je za priznanja i nagrade Kraljevske inženjerske akademije i Instituta za inženjerstvo i tehnologiju, kao i sudija ispred Udruženja za kompjuterske sisteme na Globalnom takmičenju studenata u istraživanju. Suzuki je član Saveta kraljice Elizabete za nagradu u oblasti inženjerstva[11] i Komiteta za pronalaženje i nominovanje kandidata za tu nagradu.  

Priznanja i nagrade[uredi | uredi izvor]

Suzuki je član Instituta za inženjerstvo i tehnologiju i Kraljevskog društva umetnosti. Udruženje Engineering Talent Awards joj je 2021. godine dodelilo nagradu za inženjera godine, u saradnji sa Kraljevskim inženjerskim društvom i uz sponzorstvo komapnije McLaren Racing.[12] Pored toga, Kraljevsko inženjersko društvo joj je dodelilo nagradu  Rooke 2021, za rad na promociji inženjerstva i za razvoj međuplanetarnog interneta i pametnih gradova.[13] Iste godine dobila je i nagradu Inspiring Fifty[14] i bila predstavljena u novinama Financial Times. Ona je počasni građanin Londona i ima status Freeman u kompaniji Worshipful Company of Engineers. Dobila je stipendiju Google Anita Borg 2012. godine (sada poznatu kao stipendija Women Techmakers).[15] Ostale zapažene nagrade su: Twenty in Data 2020, nagrada za inženjera godine za mlade žene 2017. godine (koju dodljuje Žensko inženjersko društvo); primalac je stipendije Romberg Grant (fondacije Heidelberg Laureate); bila je deo programa 100 Next Generation of Women Leaders kompanije McKinsey; dobila je počasnu studentsku stipendiju za doktorske studije 2013. godine (od komapnije Intel) i nagradu za arhitekturu i inženjerstvo Britanske federacije maturantkinja 2013. godine. Kompletna lista nagrada dr Suzuki dostupna je na njenoj veb-stranici.[16]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "US20160065554A1 Patent".
  2. ^ "Dr Larissa Suzuki official webpage". larissasuzuki.com.
  3. ^ "Dr Larissa Google Scholar Page" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. jun 2022).
  4. ^ "AUsome in Tech" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. jun 2022). ausomeintech.com/.
  5. ^ "Aluno Destaque 2007 (Portuguese)". www.sbc.org.br.
  6. ^ Romualdo, Larissa C. S.; Vieira, Marcelo A. C.; Schiabel, Homero; Mascarenhas, Nelson D. A.; Borges, Lucas R. (2013). „Mammographic Image Denoising and Enhancement Using the Anscombe Transformation, Adaptive Wiener Filtering, and the Modulation Transfer Function”. Journal of Digital Imaging. 26 (2): 183—197. PMC 3597965Slobodan pristup. PMID 22806627. doi:10.1007/s10278-012-9507-1. 
  7. ^ Dr Larissa Suzuki PhD Thesis (Doctoral). discovery.ucl.ac.uk. 28 March 2016.
  8. ^ "Historical feat connecting clouds with DTN" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. septembar 2021). ipnsig.org.
  9. ^ "Data for London: A city data strategy" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. jun 2022). data.london.gov.uk.
  10. ^ "EIP Urban Platform Requirements"[mrtva veza] (PDF). eu-smartcities.eu.
  11. ^ "Dr Larissa Suzuki official webpage". larissasuzuki.com.
  12. ^ "Engineering Talent Awards". engineeringtalentawards.com.
  13. ^ "Interplanetary Internet Developer and Tech Entrepreneur receives the Rooke Award".
  14. ^ "Inspiring Fifty 2021" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. septembar 2021). accelerateher.co.
  15. ^ "CS Research Student wins Google Scholarship". www.cs.ucl.ac.uk.
  16. ^ "Dr Larissa Suzuki Achievements webpage". larissasuzuki.com. 8 March 2021.