Legat Petra Pajića

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Legat Petra Pajića
Petar Pajić
Osnivanje2018.
LokacijaBeograd
 Republika Srbija
VrstaLegat
Veb-sajthttps://adligat.rs/

Legat Petra Pajića je reprezentativna zbirka materijalnih i kulturnih dobara koju je darodavac Petar Pajić, srpski pesnik, prozni pisac i jedan od osnivača neosimbolizma u srpskoj književnosti, još za života počeo da sakuplja i daruje Udruženju za umetnost, kulturu i međunarodnu saradnju „Adligat” u Beogradu, a koju su u celosti, nakon njegove smrti, Udruženju zaveštale sestre Lepa Topalović i Mirjana Radivojević.[1]

Legat obuhvata čitavu Pajićevu biblioteku i arhivu, kao i brojne predmete iz piščevog života, diplome, medalje i drugo. Nalazi se u Muzeju srpske književnosti Udruženja „Adligat” u Beogradu.

Život i karijera Petra Pajića[uredi | uredi izvor]

Petar Pajić rođen je u Valjevu gde je završio osnovnu školu i Valjevsku gimnaziju. Diplomirao je jugoslovensku i opštu književnost na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Beogradu. Profesionalnu karijeru započeo je kao novinar lista „Mladost".

Jedan je od osnivača neosimbolizma u srpskoj književnosti, zajedno sa Brankom Miljkovićem. U javnosti je najpoznatiji po sedmodelnoj pesmi „Srbija" (Srbija je na robiji, 2002), koja je postala jedna od najslavnijih srpskih zabranjenih pesama.[1]

Pajić je dobitnik više nagrada za poeziju i prozu, među kojima su nagrada Zlatni krst kneza Lazara Vidovdanskog pesničkog pričešća u Gračanici, Nagrada Radoje Domanović, nagrada SANU iz Fonda Zadužbine Branka Ćopića, Zlatni beočug, Nagrada Desanka Maksimović, Žička hrisovulja i druge.

O legatu[uredi | uredi izvor]

Spomen soba Petra Pajića u Muzeju srpske književnosti na Banjici

Pajić je još za života započeo formiranje legata raznim darovima Udruženju „Adligat”, čiji je bio član i u kojem je bio čest gost.[2][3] U svojim poslednjim godinama, poklonio je Udruženju važan deo svoje biblioteke, brojne knjige sa posvetama koje su mu upućivali mnogobrojni pisci i ugledne ličnosti, kao i svoju omiljenu pisaću mašinu, na kojoj je napisao čuvenu pesmu „Srbija".[4]

Nakon smrti, a po njegovoj želji koju je prethodno uputio sestrama, Lepa Topalović i Mirjana Radivojević poklonile su Udruženju celu Pajićevu biblioteku i arhivu, uključujući i veliki broj predmeta iz njegovog stana. Posebno su bile izdvojene knjige sa posvetama, za koje mu je bilo naročito važno da budu u ovoj instituciji.[1] Spomen soba, koja se nalazi u Muzeju srpske književnosti na Banjici, u beogradskom naselju u kome je Pajić živeo, slikovito svedoči o životu pesnika i njegovom odnosu prema svom narodu i porodici. U njoj se nalazi pesnikov pisaći sto i stolica, pisaća mašina, pored koje su i rukopisi pesama i radio drama. U sobi je takođe izdvojen i deo njegove biblioteke i skoro 400 knjiga sa posvetama koje je Pajić dobio za života. Izložene su i brojne nagrade koje je osvajao, diplome i medalje, kao i lični predmeti poput piksle, cigareta, naočara i drugo. U fiokama radnog stola nalaze se fotografije, propusnice sa različitih događaja, pisma.

Radno vreme[uredi | uredi izvor]

Legat Petra Pajića otvoren je za posetioce u okviru Muzeja srpske književnosti na Banjici, četvrtkom, petkom i subotom, uz prethodno zakazivanje.

Foto-galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Legat književnika Petra Pajića”. Srbija među knjigama. 1—18: 15. 2018. ISSN 2620-1801 — preko Udruženje za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“. 
  2. ^ „Preuzet deo knjiga i dokumenata za legat Petra Pajića”. Srbija među knjigama. Godišnjak: 251. 2017. ISSN 2620-1801 — preko Udruženje za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“. 
  3. ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Adligat formira Legat Petra Pajića”. www.rts.rs. Pristupljeno 2020-07-08. 
  4. ^ „Preminuo je velikan srpske poezije Petar Pajić”. Srbija među knjigama. Godišnjak: 223. 2017. ISSN 2620-1801 — preko Udruženje za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“.