Leukokorija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Leukokorija
SinonimiLeucocoria,[1] white pupillary reflex
Dete sa leukokorijom zbog retinoblastoma levog oka
Specijalnostioftalmologija, pedijatrija

Leukokorija ili „bela zenica“ (od grčkih reči „leukos“ - beo) i „kore“ - zenica), patološka je refleksija bele svetlosti koja se vidi pri direktnom osvetljenju očnog dna kroz zenicu, za razliku od uobičajenog crvenog sjaja. Kod ovog poremećaja zenica je u većoj ili manjoj meri prekrivena beličastim odsjajima koji su vidljivi golim okom.[2]

Leukokorija je karakterističan simptom u oftalmologijin koji ukazuje na ozbiljnije bolesti oka npr. kataraktu (urođenu ili stečenu), retinoblastom,[3] ablaciju mrežnjače – karakterističan je simptom. Zato bi preventivno svakog pacijenta sa abnormalnim crvenim refleksom očiju trebalo odmah da pregledati oftalmolog. U mnogim zemljama sveta pregled na crveni refleks oka je obavezan prilikom svake posete pedijatriji od rođenja do 3 godine i, kasnije, kao deo skrininga vida.[4]

Etiopatogeneza[uredi | uredi izvor]

Direktno ometanje normalnog crvenog refleksa očiju zbog zamućenja i abnormalnosti koje se javljaju bilo gde od rožnjače do zadnjeg pola očne jabučice može da stvori leukokorični refleks. Poremećaj je uzrokovan abnormalnošću jedne od tri osnovne strukture očnog aparata:

  • očnog sočiva (providne struktura koja se nalazi iza irisa i ispred staklastog tela)
  • staklastog tela (viskozne želatinaste struktura između mrežnjače i sočiva)
  • očnog dna (unutrašnjeg dela zadnjeg dela očne jabučice koji formira vidni aparat)

Značaj[uredi | uredi izvor]

Leukokorija kod odojčadi je uvek signal opasnosti jer je retinoblastom, maligni tumor mrežnjače, odgovoran za polovinu slučajeva u ovoj starosnoj grupi. Manje česte manifestacije su inflamatorna stanja otporna na lečenje, hipopion, orbitalni celulitis, hifema ili heterohromija. Druge uzročne patologije, uključujući perzistentno hiperplastično primarno staklasto telo (PHPV), Koatsovu bolest, očnu toksokarozu ili retinopatiju nedonoščadi, takođe mogu manifestovati iste znakove upozorenja i zahtevati specijalizovanu diferencijalnu dijagnozu. Prve znakove najverovatnije primećuju članovi užeg porodičnog kruga, i prvi se konsultuje lekar opšte prakse, pedijatar ili opšti oftalmolog. Od njihovog stava zavisiće konačan ishod stanja vida i bolesti opasnih po život. U tom smislu rana dijagnoza od prvog dan uočavanja leukokorije je od vitalnog značaja.[5]

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnozi bi trebalo da prethodi sveobuhvatna anamneza koja uključuje:

  • vreme početka, trajanje simptoma,
  • očne simptome, kao što su retinopatija nedonoščadi, trauma, artritis, prenatalne infekcije i druge sistemske bolesti.
  • porodična anamnezu očnih bolesti uključujući retinoblastom , porodičnu eksudativnu vitreoretinopatiju i kolobom.

Leukokoriju često prvi primećuju članovi porodice ili se ona može uočiti na fotografiji sa blicem (takve slike mogu biti od pomoći oftalmologu). Međutim, softver za uklanjanje crvenih očiju u modernim fotografskim kamerama može onemogučiti otkrivanje leukokorije. Takođe, ako subjekat na fotografiji gleda nazalno oko 15° od ose, senka optičkog diska može ispuniti zenicu, dajući beli refleks.

Iako je detaljna anamneza važna za pružanje dijagnostičkih tragova, ona nije pouzdana izolovano i mora biti u korelaciji sa nalazima kliničkog pregleda.[4]

Sveobuhvatni oftalmološki pregled[uredi | uredi izvor]

U slučajevima abnormalnog crvenog refleksa, indikovan je sveobuhvatan oftalmološki pregled.

Abnormalnosti prednjeg segmenta mogu uključivati mikroftalmiju, mikrokorneju, upornu zeničnu membranu, kolobom irisa, kataraktu, neovaskularizaciju ili upalu.

Abnormalnosti očnog dna mogu uključivati zamućenja staklastog tela, anomalije optičkog nerva, vaskularne abnormalnosti mrežnjače (kod ROP-a, Koatsove bolesti, retinoblastoma i FEVR-a), i retinalne mase, eksudaciju, odvajanje retine, fibrozu.

Dodatni testovi[uredi | uredi izvor]

Dodatna ispitivanja treba izvršiti na način na koji ukazuju drugi nalazi kliničkog pregleda. Ultrasonografija može pomoći u otkrivanju kalcifikacije u retinoblastomu i takođe može dijagnostikovati nalaze kod drugih bolesti u gornjoj diferencijalnoj dijagnozi uključujući Coatsovu bolest , PFV i ablaciju mrežnjače .  Ultrasonografija je posebno vredna u slučajevima sa zamućenjem medija koji može sprečiti direktnu vizualizaciju zadnjeg segmenta.

Ostala pomoćna ispitivanja mogu uključivati fluoresceinsku angiografiju, optičku koherentnu tomografiju ili neuroimidžing kao što je kompjuterizovana tomografija ili magnetna rezonanca.

Diferencijalna dijagnoza [5][uredi | uredi izvor]

Tumori
  • Retinoblastom
  • Meduloepiteliom
  • Kombinovani hamartom retine i pigmentni epitel retine
  • Astrocitni hamartom mrežnjače (tuberozna skleroza )
Urođene malformacije
  • Perzistentna fetalna vaskulatura
  • Kolobom horioretinalnog ili optičkog nerva
  • Retinalni nabor
  • Sloj nervnih vlakana mrežnjače sa mijelinizacijom
  • Morning Glori Anomali
  • Norijeva bolest
  • Inkontinencija pigmenta
  • Displazija mrežnjače
Medijske neprozirnosti
  • Katarakta
  • Prozirnost rožnjače
  • Organizovano krvarenja u staklastom telu
Odvajanje mrežnjače
Vaskularne bolesti
  • Retinopatija nedonoščadi
  • Porodična eksudativna vitreoretinopatija
Inflamatorne bolesti
  • Očna toksokaroza
  • Kongenitalna toksoplazmoza
  • Citomegalovirusni retinitis
  • Herpes simpleks retinitis
  • Endoftalmitis
  • Uveitis
Trauma
  • Komocija retine
Refraktivni poremećaji
  • Visoka miopija ili anizometropija
Ostalo
  • Strabizam (Briknerov fenomen)
  • Fotografski artefakt
  • Pseudoleukokorija zbog refleksa optičkog nerva

Preventivni pregled[uredi | uredi izvor]

Američke akademije za pedijatriju preporučuje preventivni pregled za testiranje crvenog refleksa koji bi trebalo obaviti:[6]

kod sve odojčadi tokom prva dva meseca života od strane pedijatra ili drugog lekara primarne zdravstvene zaštite obučenog za ovu tehniku pregleda. Ovaj pregled treba obaviti u zamračenoj prostoriji na odojčetu sa otvorenim očima, po mogućstvu dobrovoljno, korišćenjem direktnog oftalmoskopa koji se drži blizu oka ispitivača i otprilike na dužini ruke od očiju bebe...[7]

Da bi se ovaj test smatrao normalnim, crveni refleks oba oka trebalo bi da bude simetričan. Tamne tačke u crveni refleksu, zatupljen crveni refleks na jednoj strani, nedostatak crvenog refleksa ili prisustvo belog refleksa (retinalni refleks) su indikacije za upućivanje oftalmologu na dalje ispitivanje.[6]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ thefreedictionary.com
  2. ^ Shields CL et al. Ophthalmology. 120 (2): 311—316. 2013.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).
  3. ^ Kaliki S, Shields CL. Differential diagnosis of retinoblastoma. In: Ramasubramanian A, Shields CL, eds. Retinoblastoma. New Delhi, India: Jaypee Brothers Medical Publishers; 2012;46-60.
  4. ^ a b „A Stepwise Approach to Leukocoria”. American Academy of Ophthalmology (na jeziku: engleski). 2016-07-01. Pristupljeno 2023-06-15. 
  5. ^ a b Balmer, A.; Munier, F. (2007). „Differential diagnosis of leukocoria and strabismus, first presenting signs of retinoblastoma”. Clin Ophthalmol. 1 (4): 431—439. PMC 2704541Slobodan pristup. PMID 19668520. 
  6. ^ a b „Leukocoria - EyeWiki”. eyewiki.aao.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-06-15. 
  7. ^ American Academy of Pediatrics. Red Reflex Examination in Infants. Pediatrics May 2002, 109 (5) 980-981

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • American Academy of Ophthalmology. Pediatric Ophthalmology and Strabismus. Basic and Clinical Science Course 2021-2022.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Klasifikacija
Spoljašnji resursi


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).