Liškovica
Liškovica | |
---|---|
Opšte informacije | |
Dužina | 15,9 km |
Basen | 93,64 km2 |
Sliv | Crno more |
Plovnost | nije plovna |
Vodotok | |
Ušće | Jerma |
Geografske karakteristike | |
Država/e | Bugarska |
Liškovica je desna pritoka Jerme u koju se uliva u Bugarskoj, u Opštini Godeč u Sofijskoj oblasti.[1]
Geografske odlike[uredi | uredi izvor]
Vukanšica i Čačkovica su sastavnice Liškovice, koje se sastaju kod sela Vukan. Obe sastavnice imaju prostrane slivove i razgranatu mrežu pritoka, pri čemu je leva sastavnica Čačkovica ipak malo značajnija po površini sliva i dužini toka.
Sliv[uredi | uredi izvor]
Kako po dužini rečnog toka (15,9 km) tako i po površini sliva (93,64 km²) Liškovica je druga najznačajnija pritoka Jerme. Gustina rečne mreže je dosta velika (1,72 km/km² ). Padovi rečnih tokova su znatni, osim donjih delova sastavnica i same Liškovice.
Sliv Liškovice je karakterističnog lepezastog oblika. Velikim delom je planinski, sa izrazito visokim razvođem na jugu prema Divljanskoj i Rajanskoj reci (1.200 – 1.400 m n.v), dok su razvođa prema Raduli i Jarlovačkoj reci na zapadu i Glogovštici i Prvnoj na istoku niža, ali takođe izražena, sa visinom do 1.100 metara iznad mora.[2]
Vegetacija[uredi | uredi izvor]
Gotovo svi najviši delovi sliva pokriveni su šumskom vegetacijom, dok je dno rečne doline Čačkovice do Stajčovca i Vukanšice do Mramora, kao i široko dno Liškovice, nizvodno od sastavka velikim delom iskorišćeno kao poljoprivredno zemljište, pa samim tim je i prkriveno poljoprivrednim kulturama.[2]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Mrđan M. Đokić Nišava – potamološka studija, doktorska disertacija, Niš, 2015