Lovni turizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Lovni turizam podrazumeva turističko putovanje koje se preduzima sa ciljem lova na divlje životinje, bilo u slobodnoj prirodi (divljini) ili u prostoru koji je posebno oblikovan i namenjen za lov.

Lovac

Istorijski razvoj lovnog turizma[uredi | uredi izvor]

Za praistorijskog čoveka lov je predstavljao jednu od najstarijih ljudskih aktivnosti, još u kamenom dobu, a i način opstanka i života. U antičkom dobu služio je kao sredstvo za sticanje ratnih veština, dok je u srednjem veku uz pomoć luka i strele čoveku služio u ratnim pohodima, ali i kao vrsta zabave. U antičkom dobu se pojavljuju prvi propisi u vezi sa lovom. Lov se može tretirati i kao sport, zabava, turistička atrakcija, privredna delatnost.

Lovac sa psom

Razvoj lovnog turizma u Evropi[uredi | uredi izvor]

U 19. veku veliki broj Britanaca je odlazilo u Afriku i Aziju radi istraživanja tropa, lova na životinje (slonove ili lavove) pa su kući donosili razne trofeje kao dokaz sopstvene avanture.

Karakteristike lovnog turizma[uredi | uredi izvor]

  • Eksploatacija prirodnog resursa koja podrazumeva njegovo neposredno fizičko uništenje, ali uz određenu finansijsku nadoknadu.
  • Lovni turizam je vezan za područja koja, po pravilu, nemaju drugu turističku funkciju i mogućnost ekonomske valorizacije.
  • Prirodna ograničenost i devastacija ovog resursa u jednoj zemlji usmerava lovce ka inostranim destinacijama.
  • Periodi lova (kasna jesen, rana zima) smanjuju negativne efekte sezonalnosti turizma u celini.
  • Prihodi od lovnog turizma su vrlo značajni, jer uključuju raznovrsnu potrošnju (osim ‘turističkih usluga’, tu su i odstrelne takse, iznajmljivanje opreme i oružja i drugih usluga).
  • Razvoj lovnog turizma pospešuje uposlenost raznih privrednih i vanprivrednih delatnosti, jer lovnoturistički proizvod sačinjava niz komponenata.
  • Boravak u lovnom turizmu je relativno kratak (3-4 dana), pa je potreban optimalni nivo organizacije za uspešno pružanje usluga od strane svih subjekata ponude.

Takođe postoje i dve vrste lova:

U lovni turizam se ubraja i foto safari, koji spada u vid nepotrošnog korišćenja koji može naškoditi divljim životinjama, jer se oko njih kreću turisti i tako ih uznemiravaju.[1] Potrošno korišćenje divljih životinja podrazumeva kritike i osudu, kao i izumiranje određene vrste.

Lovački trofeji[uredi | uredi izvor]

Uobičajeni trofeji[uredi | uredi izvor]

Lovački trofej (rogovi jelena)
  • Rogovi svih vrsta jelena i srndaća, rogovi

muflona, divojarca i divokoze,

i šakala, lobanja lisice, jazavca i rakunolikog psa,

  • Preparirana divljač i njeni preparirani delovi.

Parametri kvaliteta trofeja zavise od vrste[uredi | uredi izvor]

  • Veličina (dužina ili prečnik)
  • Težina

Lovački cilj[uredi | uredi izvor]

  • Trofeji od zrelih, velikih, starijih

životnja koje više nisu reproduktivne (etički lov).

Lovno turistički objekti[uredi | uredi izvor]

Lovačka kuća na Islandu

Svaka destinacija u okviru lovnog turizma treba posedovati neke od lovnih objekata, sredstva, kao i opremu.

  • Lovačka kuća - objekat u lovištu koji ima namenski karakter (odmaranje, priprema hrane, pripremanje za lov).
  • Lovačka koliba - vrsta objekta, ali znatno manja od lovačke kuće. Gradi se u svrhu noćenja ili odmora nakon lova. Uglavnom se gradi u udaljenijim delovima lovišta.
  • Mesto za probanje oružja - locirano blizu lovačke kuće, radi vežbanja za lov.

Za lov je potrbna lovna karta. Lovna karta može biti mesečna i godišnja. Zahtev za dobijanje lovne karte podnosi se korisniku lovišta, uz zahtev za dobijanje lovne karte lice je dužno da priloži dokaze o ispunjenosti uslova za dobijanje lovne karte, u skladu sa zakonom.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Baker, 1997. godine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]