Ludvig fon Kehel

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ludvig fon Kehel
Ludwig Ritter von Köchel
Datum rođenja(1800-01-14)14. januar 1800.
Mesto rođenjaKremsNadvojvodstvo Austrija
Datum smrti3. jun 1877.(1877-06-03) (77 god.)
Mesto smrtiBečAustrougarska
ZanimanjePravnik
Botaničar
Muzikolog
Geolog
Značajni radoviKehelov katalog
Kehelov grb kao Ritera, 1842.

Ludvig Alojz Fridrih Riter fon Kehel (nem. Ludwig Alois Friedrich Ritter von Köchel; Krems, 14. januar 1800Beč, 3. jun 1877) bio je austrijski muzikolog, pisac, kompozitor, botaničar i izdavač. Najpoznatiji je po katalogizaciji Mocartovih dela.

Život[uredi | uredi izvor]

Ludvig je studirao pravo u Beču. Diplomirao je 1827. godine. Petnaest godina bio je učitelj četvorici sinova nadvojvode Karla od Austrije. Kehel je nagrađen viteškim zvanjem i velikodušnom finansijskom otpremninom, što mu je omogućilo da provede ostatak života kao privatni istraživač. Savremeni naučnici su bili veoma impresionirani njegovim botaničkim istraživanjima u Severnoj Africi, na Iberijskom poluostrvu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, Severnom Kejpu i Rusiji. Pored botanike, interesovao se za geologiju i mineralogiju, ali je voleo i muziku. Umro je od raka u 77. godini života u Beču. Sahranjen je u Središnjem bečkom groblju.[1]

Kehelov katalog[uredi | uredi izvor]

Godine 1862. objavio je Kehelov katalog, hronološki i tematski registar Mocartovih dela. Ovaj katalog je bio prvi u takvom obimu i sa takvim nivoom stručnosti. Mocartova dela se često nazivaju KV brojevima (up. broj opusa); na primer, simfonija "Jupiter", Simfonija br. 41, KV. 551. U isto vreme kada je Kehel pisao svoj katalog, Oto Jan je pravio sveobuhvatnu kolekciju Mocartovih dela i pisao naučnu biografiju Mocarta. Kada je Jan saznao za Kehelov rad, predao mu je svoju kolekciju. Kehel je posvetio svoj katalog Janu.

Kehel je rasporedio Mocartova dela u dvadeset četiri kategorije, koje su koristili Brajtkopf i Hartel kada su objavili prvo kompletno izdanje Mocartovih dela od 1877. do 1910. godine. [2]

Kehelovi tekstovi[uredi | uredi izvor]

  • Mocartov jubilej 1856. godine. (Mozart. Zu seiner Säcularfeier im Jahre 1856. Canzonen. Zaunrith, Salzburg 1856).
  • Geološka pregledna karta Salcburškog vojvodstva na osnovu snimaka Carskog geološkog zavoda.(Geologische Übersichtskarte des Herzogthumes Salzburg mit Zugrundelegung der Aufnahmen der k.k. geolog. Reichsanstalt. Reiffenstein & Rösch, Wien 1859).
  • Minerali vojvodstva Salcburga. Sa pregledom geoloških resursa i mapom.(Die Mineralien des Herzogthumes Salzburg. Mit einer Uebersicht der geologischen Verhältnisse und einer Karte. Gerold, Wien 1859).
  • Hronološko-tematski indeks svih muzičkih dela Volfganga Amadeusa Mocarta: Uključujući detalje izgubljenih, nedorečenih, prenesenih, sumnjivih i nametnutih Mocartovih kompozicija.(Chronologisch-thematisches Verzeichnis sämtlicher Tonwerke Wolfgang Amade Mozart's : nebst Angabe der verloren gegangenen, unvollendeten, übertragenen, zweifelhaften und unterschobenen Compositionen desselben. Leipzig 1862).
  • Negovanje muzike na austrijskom dvoru od kraja 15. do sredine 18. veka.(Die Pflege der Musik am österreichischen Hofe vom Schlusse des 15. bis zur Mitte des 18. Jahrhunderts. Pichler, Wien 1866).
  • Carski dvorski muzički orkestar u Beču od 1543. do 1867. godine: prema dokumentovanim istraživanjima.(Die Kaiserliche Hof-Musikkapelle in Wien von 1543 bis 1867 : nach urkundlichen Forschungen. Beck, Wien 1869).
  • Pesme(Gedichte. Fromme, Wien 1872).
  • Johan Jozef Fuks, dvorski kompozitor i dvorski muzički direktor careva Leopolda I, Jozefa I i Karla VI. od 1698–1740.(Johann Josef Fux, Hofcompositor und Hofkapellmeister der Kaiser Leopold I., Josef I., und Karl VI. von 1698–1740. Hölder, Wien 1872).

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ludwig, Ritter von Köchel | Austrian scholar | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-04. 
  2. ^ Brook, Barry S.; Viano, Richard J. (1997). Thematic Catalogues in Music: An Annotated Bibliography. Pendragon Press. str. 146. ISBN 9780918728869. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]