Лудило (film)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ludilo
Filmski poster
Izvorni naslovFrantic
Žanrneonoar
triler film
misterija
RežijaRoman Polanski
ScenarioRoman Polanski
Žerar Brak
Robert Taun
ProducentTim Hempton
Tom Maunt
Glavne ulogeHarison Ford
Beti Bakli
Džon Mahoni
Emanuel Senje
MuzikaEnio Morikone
Direktor
fotografije
Vitold Sobočinski
MontažaSem O’Stin
Producentska
kuća
Warner Bros.
The Mount Company
DistributerWarner Bros.
Godina1988.
Trajanje120 minuta
ZemljaSAD
Francuska
Jezikengleski
francuski
IMDb veza

Ludilo (engl. Frantic), ili alternativno Izbezumljen, je američki neonoar misterijski triler film iz 1988. godine, u režiji Romana Polanskog, a po njegovom scenariju kao i Žerara Braka i Roberta Tauna. Glavne uloge igraju: Harison Ford i Emanuel Senje.[1]

Pesma Grejs Džons „I`ve Seen That Face Before (Libertango)” se čuje nekoliko puta u filmu.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Dr Ričard Voker (Harison Ford), američki hirurg iz San Franciska, stiže u Pariz sa suprugom Sondrom (Beti Bakli) da prisustvuje medicinskoj konferenciji. U hotelu, Sondra ne može da otvori svoj kofer, a Voker shvata da je na aerodromu uzela sličan tuđi kofer sa trake za prtljag. Dok se Voker tušira, Sondra prima telefonski poziv, nakon čega misteriozno nestaje iz njihove sobe.

Voker, koji još uvek pati od džetlega, okreće se ljubaznom, ali ravnodušnom osoblju hotela u pokušaju da pronađe svoju ženu, a zatim izlazi napolje da je sam potraži. U kafiću ga čuje skitnica i kaže da je video kako Sondru guraju u auto u obližnjoj uličici. Voker je skeptičan prema rečima beskućnika, ali na kaldrmi pronalazi narukvicu sa imenom svoje žene. On kontaktira parisku policiju i američku ambasadu, ali upada u birokratiju i shvata da niko neće mnogo učiniti da pronađe Sondru. Nastavljajući samostalno potragu, Voker se nalazi na mestu ubistva izvesnog Dede Martina (u njegovom stanu), gde upoznaje Mišel (Emanuel Senje), uličnu prostitutku koja je na aerodromu uzela Sondrin kofer umesto svog. Saznaje da je Mišel profesionalni švercer droge, ali ne zna za koga je Dede radio, ko ju je angažovao da prevozi ilegalnu robu. Mišel nevoljno pomaže Vokeru u njegovom pokušaju da otkrije šta je bilo u njenom koferu i kako da vrati svoju otetu ženu.

Nakon obilaska Mišelinog stana, Vokerove hotelske sobe i kabarea, otkriva se da sadržaj krijumčarenja nije droga, već kritron, elektronski prekidač koji se koristi kao detonator za nuklearno oružje, ukraden i prokrijumčaren u replici suvenira, konkretno Kip slobode po nalogu arapskih agenata. Američka ambasada, koja radi sa izraelskim agentima, želi dragoceni uređaj i nije ih briga da li će Sondra umreti. Da bi spasio svoju ženu, Voker udružuje snage sa Mišel, koja je samo zainteresovana da dobije svoju nagradu.

Film se završava obračunom na Labudovom ostrvu usred Sene, pored pariske replike Kipa slobode, gde Sondra treba da bude zamenjena za kritron. Dolazi do vatrenog okršaja između arapskih agenata koji su trebali da prime napravu i izraelskih agenata koji su ih pratili i napravili zasedu. Arapi ginu u unakrsnoj vatri; Mišel je takođe uhvaćena u pucnjavi i umire ubrzo nakon što je stavila kritron u Vokerov džep. Besan, Voker pokazuje Kritron izraelskim agentima i baca ga u Senu. Voker odnosi Mišelino telo i on i Sondra napuštaju Pariz.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Harison Ford Dr Ričard Voker
Emanuel Senje Mišel
Beti Bakli Sondra Voker
Žerar Klajn Gajar
Žak Siron menadžer hotela
Dominik Pinjon Vino
Iv Renije francuski inspektor
Robert M. Graund bivši pandur
Džon Mahoni službenik ambasade Vilijams
Džimi Rej Viks šef obezbeđenja ambasade Šap
Tomas M. Polard diler
Marsel Bluval stariji islednik
Patrik Floershajm islednik plahe naravi
Jorgos Vojadzis kidnaper
Dejvid Hadlston Piter
Aleksandra Stjuart Edi
Artis de Pengern konobar
Roman Polanski taksista sa šibicama

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „AFI Catalog Frantic”. catalog.afi.com. Pristupljeno 7. 3. 2023. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]