Pređi na sadržaj

Lukobran Kaše

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lukobran Kaše

Lukobran Kaše je građevina u Dubrovniku, namenjena zaštiti stare gradske luke od uticaja talasa.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Dubrovačka stara gradska luka je zbog nepovoljnog položaja bila izložena udarima juga i talasa pa je Veliko veće već 26. jula 1347. odlučilo da se sagradi lukobran dužine 25 sežanja (oko 51 m) od položaja kule (danas u sastavu tvrđave Sveti Ivan) u smeru severoistoka. Gradnja lukobrana je započela 1484. godine, a radovi su završeni 1486. ali sve do danas se na tom prostoru nabacuje veliko kamenje.[1] Kaše su građene po nacrtu poznatog dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića, sa pomoći drvenih sanduka (kašeta) i jedno su od najdopadljivijih dostignuća iz perioda Dubrovačke republike.[2] Troškovi gradnje su iznosili 5.700 dukata. Osim zaštite od udara vetra i talasa Kaše su služile kao zaštita od upada neprijateljskih brodova u staru gradsku luku. Sa tvrđave Sveti Ivan, preko Kaša, do mosta na istočnom ulazu u staro gradsko jezgro, zatezao se veliki i debeli metalni lanac kao zapreka uplovljavanju neprijateljskih brodova.

Ime[uredi | uredi izvor]

Ime ovog lukobrana potiče iz množine reči kašeta, dubrovačkog termina za drveni sanduk, uz pomoć kojih su se Kaše gradile. Stara gradska luka se, prema nekim starijim zapisima i pomorskim kartama, zvala Luka Kašun (italijanski Porto Cassone).[3]

Obnova[uredi | uredi izvor]

Lukobran Kaše u staroj dubrovačkoj luci oštećen je u zemljotresu 1979. i u ratu u Hrvatskoj 1991. godine. Kao deo spomeničke celine starog gradskog jezgra Dubrovnika, Kaše su pod zaštitom UNESKO-a, a uskoro će ovaj poznati lukobran da bude potpuno obnovljen.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dubrovački list - lukobran Kaše[mrtva veza]
  2. ^ experience.dubrovnik.hr Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. septembar 2014), „Gradska luka“, pristupljeno 29. avgusta 2014.
  3. ^ Antun Ničetić - pronicanje u prošlost: Neke nove spoznaje o lukobranu Kaše i Porporeli (Originalni naučni rad)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]