Lunarna mora

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa celog Meseca na kojoj se jasno vide tamni delovi na površini

Lunarna mora su ogromne bazaltne ravni na Mesecu za koje su rani astronomi smatrali da su vodene mase, pa su ih nazivali „morima“. Kasnije je dokazano da na Mesecu nema vode, ali je termin nastavio da se koristi. Mora mogu poslužiti amaterskim astronomima za orijentaciju na Mesecu.

Mora na Mesecu zauzimaju 16,9% njegove površine. Većinom su kružnog oblika. Materijal kojim je prekriveno dno mora veoma slabo reflektuje Sunčevu svetlost i zato su prividno tamnija od ostatka Mesečeve površine. Dna mora su ispod nivoa kontinenata (svetlijih tačaka na Mesecu) za u proseku 2 do 4 kilometra. Osim kontinenata i mora, koriste se i termini zalivi, jezera, močvare, doline i reke koji uglavnom predstavljaju kratere i pukotine na površini. Mora se često mogu zapaziti golim okom.

Reljef[uredi | uredi izvor]

mapa mora

Reljef mora nije ravan, na njemu se mogu uočiti nabori, odnosno zidovi mora koji mogu biti dugački i preko 100 kilometara. U morima se često mogu naći manji krateri. Neravnomerno su raspoređeni po površini Meseca. Na tamnoj strani koja se sa Zemlje ne vidi, ima ih svega oko 3% dok na svetloj strani koja je okrenuta ka Zemlji mora zauzimaju i do 35% površine. Mogu biti okrugla, samo delovi kruga ili pak potpuno nepravilna. Najveće kružno more je More kiše koje je okruženo planinama. One su uglavnom dobile ime po planinama na Zemlji, pa se tako mogu naći Alpe, Kavkaz, ili Karpati. More krize prečnika 500 kilometara u sebi sadrži više prstenova jer je materijal u moru neravnomerno raspoređen.

Materijal[uredi | uredi izvor]

Bazalt sa Meseca

Materijal koji ispunjava mora je uglavnom bazalt. Bazalt na Mesecu se razlikuje od onog na Zemlji po svom sastavu, bogatiji je gvožđem i manje viskozan. Najzastupljeniji elementi su cilicijum (Si), gvožđe (Fe), magnezijum (Mg), kalcijum (Ca), aluminijum (Al) i titanijum (Ti). Najtamniji predeli imaju puno metala u sebi pa najslabije reflektuju svetlost.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]