Magnat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poljski magnati u 15. veku (Jan Matejko).
Poljski magnati u 16. veku (Jan Matejko).
Poljski magnati u 18. veku (Jan Matejko).

Magnati (od lat. magnus, veliko) je latinski termin za velikaše (titulisanu aristokratiju), gornji sloj plemstva u Engleskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Litvaniji. Slično značenje imaju pojmovi "perovi" (eng. peers) u Velikoj Britaniji i "grandi" (španski grandes) u Španiji.

Engleska[uredi | uredi izvor]

U Engleskoj, velikašima su smatrani aristokrati sa titulom većom od barona: erlovi, vojvode i kneževi (prinčevi). Engleski velikaši (eng. peers) su do 1999. po rođenju sticali pravo na mesto u Gornjem domu Parlamenta.

Mađarska[uredi | uredi izvor]

U kraljevini Ugarskoj, magnati su bili članovi gornjeg doma ugarskog Sabora (sve do 1918).

Poljska i Litvanija[uredi | uredi izvor]

U Poljskoj i Litvaniji, magnati su bili vodeći sloj aristokratije (šljahte), od 16. veka do treće podele Poljske 1795., a potpuno su iščezli sa komunističkom revolucijom 1945.

Poljski velikaši ( kraljići [1]) su na vrhuncu moći bili polu-nezavisni gospodari čitavih pokrajina (naročito u Ukrajini i Belorusiji) i privatnih armija. Tako je, na primer, knez Jeremija Višnjovjecki 1648. posedovao 38.000 domaćinstava sa oko 230.000 kmetova,[2] i komandovao privatnom vojskom od oko 6.000 najamnika.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Henrik, Sjenkjevič (1989). Ognjem i mačem. ). Gornji Milanovac: Dečje novine. ISBN 9788636702765. OCLC 780991926. 
  2. ^ Zamoyski 1988, str. 160–166.
  3. ^ Fajfrić 2008, str. 258–267.

Literatura[uredi | uredi izvor]