Manastir Svetog Antonija u Egiptu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Manastir Prepodobnog Antonija Velikog je manastir Koptske orijentalno-pravoslavne crkve koji se nalazi u Istočnoj pustinji u Egiptu, skriven duboko u oazi u planinama Crvenog mora, oko 155 km jugoistočno od Kaira u Muhafazi Suez. Manastir se nalazi u zabačenoj planinskoj oazi. Najbliži grad Ain Suhna na Crvenom moru udaljen je 30 kilometara prema severoistoku, a do doline Nila ima 168 kilometara. Do Kaira ima oko 150 kilometara, a do Sueca nešto manje od 100 kilometara.

Osnivanje i istorija[uredi | uredi izvor]

Manastir je izgrađen oko 356. godine na mestu gde je sahranjen Sveti Antonije Veliki. Malo se zna o njegovoj najranijoj istoriji. Kasnije su ga Beduini opljačkali i razorili do temelja a obnovili su ga tokom 12. veka koptski monasi, iz čijih redova je izabrano nekoliko etiopskih episkopa. Tokom VI i VII veka, mnogi monasi iz Skitskih manastira u Vadi Natrunu otišli su u manastir Svetog Antonija, da bi izbegli česte napade Beduina i Berbera. Kasnije su ga Beduini opljačkali i razorili do temelja a obnovili su ga tokom 12. veka koptski monasi iz čijih redova je izabrano nekoliko etiopskih episkopa. U 7. veku usledio je talas melekitskih monaha. Sam manastir je opljačkan više puta od strane Beduina iz Istočne pustinje, koji su ga i delimično uništili u XI veku. Manastir je procvetao između XII i XV veka, ali je ponovo opljačkan 1454. godine od strane Beduina. Taj put su uništeni i delovi manastirske biblioteke. Kao odgovor na te napade, izgrađene su zidine i utvrđenja oko manastira zbog zaštite. Nakon krvave pobune manastirskih slugu kada su pobijeni svi monasi, ponovo su ga obnovili i naselili koptski, sirijski i etiopski monasi. Najstarija od pet crkava posvećena je svecu zaštitniku manastira Prepodobnom Antoniju Velikom koji je možda pokopan ispod nje. U njoj se nalaze freske, od kojih su neke datirane u 7. vek. Puno veća i impresivnija je crkva sv. Luke sa dvanaest kupola iz 1776. godine.

Današnji manastir[uredi | uredi izvor]

Današnji manastir je efikasno samoodrživo seosko naselje u kom živi oko 300 monaha. To je pravo selo sa nizom dvospratnih kuća, crkava, mlinova i vrtova zasađenih vinovom lozom, maslinama i palmama, okruženo visokim bedemom. Većina građevina je novovekovna. Manastir danas u svom kompleksu ima bašte, mlin i pet crkava. Najstariji slikarski ukrasi u samom manastiru datiraju iz 7. i 8. veka, a najmlađi iz 13. veka. Manastir ima čuvenu biblioteku sa preko 1700 rukopisa. Biblioteka je verovatno sadržala mnogo više rukopisa, ali je broj značajno umanjen jer su Beduini više puta poharali i opljačkali manastir. Manastir zavisi od izvora vode u kojem se po arapskoj legendi Mojsijeva sestra Mirjam okupala za vreme Egzodusa Jevreja iz Egipta u Obećanu Zemlju.

Restauracija 2002-10.[uredi | uredi izvor]

Godine 2002, egipatska vlada je započela projekat delimične restauracije vredan 14,5 miliona dolara. Radnici su renovirali glavni zid oko manastira, dve glavne crkve, četvrti gde žive monasi, bedeme, monaške stanove, freske i odbrambenu kulu. Moderan kanalizacioni sistem je takođe izgrađen. Arheolozi iz američkog istraživačkog centra u Egiptu obnovili su slike unutar crkve posvećene sv. Antoniju. Tokom renoviranja, arheolozi su otkrili ruševine radne četvrti monaha iz 4. veka. Obnovljen manastir je sada otvoren za javnost. Renoviranje je otkriveno odmah nakon nasilnih napada na hrišćane u Egiptu za Božić 2010. godine i to je bio odgovor egipatske vlade kao dokaz za mirnu koegzistenciju hrišćana i muslimana.

Kao i svi egipatski manastiri, manastir Svetog Antonija doživljava preporod i rast broja svojih monaha. Danas, manastir je dostupan iz Kaira, Sueca ili Hurgade.

Nastojatelj manastira[uredi | uredi izvor]

Trenutni iguman manastira je Njegovo Preosveštenstvo Episkop Justus (Just).

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

S obzirom da je osnovan pre više od 1600 godina jedan je od najstarijih manastira na svetu. Pećina u kojoj je Prepodobni Antonije Veliki proveo svojih poslednjih 25 godina života, udaljena je 2 kilometra i 276 metara iznad manastira i do nje vodi 1200 stepenica, pa je potrebno oko 45 minuta hoda do nje. Iz pećine koja se nalazi na 680 metara nadmorske visine vidi se Crveno more. Godine 2005. ispod crkve svetih Apostola otkrivena je jedna od najstarijih ikad pronađenih monaških ćelija koja datira iz 4. veka.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]