Mangaka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džundži Ito, jedan od najpoznatijih modernih mangaka

Mangaka (漫画家) je japanska reč za crtača stripova ili strip umetnika. Izvan Japana manga se obično odnosi na japansku knjigu stripova, a mangaka na autora mange koji je obično Japanac. Od 2006. oko 3000 profesionalnih manga umetnika (mangaka) je radilo u Japanu.

Većina mangaka studira fakultete umetnosti, manga škole, ili pomažu nekom iskusnijem mangaki pre nego što samostalno uđu u manga industriju. Postoje takmičenja za potencijalne mangake, na kojima učestvuju mangake koje sponzorišu neke izdavačke kuće ili urednice.

Poreklo reči[uredi | uredi izvor]

Reč mangaka se može podeliti na dve reči manga (漫画) i ka ().

ka () sufiks pokazuje stepen stručnosti. Na primer, termin ne bi predstavljao pisca koji stvara priču koja se zatim predaje manga umetniku da je nacrta. Japanska reč za to bi bila gensakusha (原作者).

Urednik[uredi | uredi izvor]

Najprofesionalnije mangake rade sa urednikom, koji se smatra šefom mangake i nadzornikom mange koju mangaka proizvodi. Urednik daje savete o umetnosti i okvirima, osigurava da su ispunjeni rokovi i vodi računa da manga odgovara standardima kompanije. Urednik može da nadgleda proizvodnju animea, ali taj posao može pripasti i mangaki ili agentu.

Pisac[uredi | uredi izvor]

Stranica iz mange

Mangaka može i da napiše i da ilustruje svoju sopstvenu priču, ili može da sarađuje sa autorima. Mangaka ima jak uticaj na dijaloge iako radi sa piscem. Takeši Obata koji je stvorio Death Note je uspešan mangaka koji je radio sa piscem u svojoj karijeri.

Asistenti[uredi | uredi izvor]

Mnoge mangake imaju asistente koji im pomažu da završe delo u roku. Dužnosti asistenta su mnogobrojne i zavise od mangake do mangake. Asistenti se često koriste za slova, senčenje, bojenje. Neke mangake samo naprave skice i ostave asistentima da dovrše detalje, mada je uobičajenije da asistenti rade pozadinu dok se mangaka fokusira na crtanje likova. Asistenti mogu biti zaposleni i za neke specijalne zadatke. Na primer Go Nagaj je zaposlio asistenta da crta helikoptere i druge tehničke i vojne sprave i vozila.[1] Asistenti uglavnom ne pomažu mangaki u smišljanju radnje i pisanju. Imena asistenata se kasnije nađu u manga tankobonima. Mnoge mangake počinju tako što postaju asistenti.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Schodt, Frederik L.: Manga! Manga!: The World of Japanese Comics, Kodansha International, August 18, 1997, ISBN 0-87011-752-1

Vidi još[uredi | uredi izvor]