Medina

Koordinate: 24° 28′ 00″ S; 39° 36′ 00″ I / 24.466667° S; 39.6° I / 24.466667; 39.6
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Medina
arap. ‏المدينة
Medina
Administrativni podaci
Država Saudijska Arabija
RegijaEl Medina
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.1.102.728
Geografske karakteristike
Koordinate24° 28′ 00″ S; 39° 36′ 00″ I / 24.466667° S; 39.6° I / 24.466667; 39.6
Vremenska zonaUTC+3
Medina na karti Saudijske Arabije
Medina
Medina
Medina na karti Saudijske Arabije

Medina (arap. المدينة المنورة) je grad u regionu Hidžaz, zapadni deo Saudijske Arabije i središte je provincije El Medina. To je drugi sveti grad u islamu, i mesto gde je sahranjen Muhamed. Prema proceni iz 2004. u gradu je živelo 918.889 stanovnika.

Pre Muhameda, ovaj grad se zvao „Jatrib”.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Medina zauzima površinu od 589 km2 od toga 293 km2 je urbano gradsko središte. Grad ima četrdeset i pet prekrasno uređenih parkova sa površinom preko milion kvadratnih metara. Za održavanje parkova se brine preko 3000 radnika. Osim toga, tu je 15 privatnih bolnica i 54 zdravstvena centra. Zastupljena je suha klima. Temperature se kreću od 30 °C do 46 °C ljeti, a zimi od 15 °C do 25 °C.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Medina se prvi puta pisano pominje u 6. veku p. n. e. u starim asirskim tekstovima kao „Jatribu”. Prvi ljudi koji su zaposjeli oazu Medine su bili ljudi iz plemena Benu Matravil i Benu Hauf koji tvrde da vode direktno porijeklo od Šama, Nojevog sina. Oni su bili prvi koji su posadili drveće. Kada su se doselili jemenska plemena Benu Aus i Benu Hazredž, već su u njemu živjela otprilike 70 arapskih i 20 jevrejskih plemena.

Jevreji su došli u grad u 2. vijeku u jeku Jevrejsko-rimskog rata. Tri prominentna jevrejska plemena se pominju: Benu Kajnuka, Benu Kurejza i Benu Nadir.

Situacija u gradu se mjenja dolaskom dva arapska plemena sa područja Jemena, po imenu Benu Aus i Benu Hazredž. Ova plemena su radila za jevreje, ali su poslije se pobunili i postali nezavisni. Do kraja petog stoljeća jevreji su izgubili kontrolu nad gradom od ta dva plemena ali je njihova prisutnost ostala veoma jaka. Kada je Muhamed načinio Hidžre u Medinu, jevrejska i arapska plemena koja su ratovala tada već 120 godina, sklopila su međusobnu alijansu. Tako su Jevreji iz plemena Benu Nadir i Benu Kurejza sklopili savez sa arapskim plemenom Benu Aus, dok su jevreji iz plemena Benu Kajnuka sklopoli savez sa Benu Hazredž.

Dolazak Muhameda[uredi | uredi izvor]

Dolazak Muhameda i Muhadžira 622. godine, iz Meke u Jasrib (Medinu) je događaj koji je iz temelja promijenio politički i religiozni sastav grada. Dugogodišnje rivalstvo i neprijateljstvo između plemena Aus i Hazredž su nestali; mnogi od pripadnika oba plemena su prešli na islam. Muhamed, koji je povezan krvno sa Hazredžom preko pra-nane je uskoro ujedinio konvertovane pripadnike oba plemena i dao im ime Ensarije. Grad dobija ime Medina što doslovno na arapskom jeziku znači — grad. Neki smatraju da je to izvedenica iz drevnog imena grada „Medinta”. Muslimani i jevreji su potpisali sporazum, takozvanu „medinsku povelju” („medinski ustav”) koji obavezuje jevreje i muslimane na međusobnu saradnju.

Srednjovjekovna Medina[uredi | uredi izvor]

Za vrijeme vladavine prve četvorice kalifa (Rašidunski kalifat) granice islamskog carstva su se proširile na velike svjetske centre kao što je Damask, Bagdad, Jerusalim i kalifat se premjestio u Damask, ali je Medina uvijek ostala duhovni centar islamskog kalifata. Od 1517. Medina je pod vlašću Osmanskog carstva.

Moderna Medina[uredi | uredi izvor]

Na početku 20. stoljeća u Prvom svjetskom ratu, Medina se suočila sa najdužom opsadom u svojoj istoriji. Medina je tada bio grad u sklopu Osmanskog carstva. Lokalna vlast je bila u rukama Hašimitskog plemena, kako Medine tako i Meke. Vođa hašimitskog plemena Ali Ibn Husejn je podigao ustanak protiv turske vlasti uz podršku zapadnih zemalja (Ujedinjeno Kraljevstvo). Grad je bio pod opsadom od 1916. do 1919. nakon čega su turske vlasti su predale grad. Hašimiti su se proglasili kraljevima nezavisnog Hedžaza, ali su 1924 pobijeđeni od arapske porodice Ibn Saud koji su integrisali Medinu i Hidžaz u Kraljevina Saudijska Arabija.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu, u gradu je 2004. živelo 918.889 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika
1974. 1992. 2004.
198.186 608.295 918.889

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]