Pređi na sadržaj

Aerodrom Volgograd

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Međunarodni aerodrom Volgograd

Zgrada novog terminala
Zgrada novog terminala

Opšti podaci
Izvorni naziv Aэroport Volgograd (Gumrak)
IATA VOG
ICAO URWW
Tip međunarodni
Operator OAO «Meždunarodnый aэroport Volgograd»
Otvoren 1952.
Država  Rusija
Oblast Volgogradska oblast
Lokacija Gumrak
Najbliži grad Volgograd
Gradovi koji se
služe aerodromom
Volgograd , Elista
Nadmorska visina 147 m
Koordinate 48° 46′ 54″ N 044° 20′ 48″ E / 48.78167° S; 44.34667° I / 48.78167; 44.34667
Statistika
Broj pista 1
Broj putnika 1 142 878 [1]
Poletno-sletne staze
Smer Dužina Površina
m ft
06/24 2800 9186 asfalt

Međunarodni aerodrom Volgograd (rus.: Meždunarodnый Aэroport Volgograd, eng.: Volgograd International Airport) (IATA: VOG, ICAO: URWW) je aerodrom grada Volgograda u Rusiji.

Zvanično ime aerodroma je „Volgograd (Gumrak)“,[2][3] dok Aerodrom Volgograd je u stvari kolokvijalni naziv.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Aerodrom je se nalazi u naselju Gumrak, 15 km severozapadno od Volgograda, nekadašnjeg Staljingrada, u Volgogradskoj oblasti.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Počeci[uredi | uredi izvor]

20-tih godina 20. veka je osnovan vojni aerodrom Gumrak, koji je 1952. godine počeo da radi i kao civilni.

Staljingradska bitka[uredi | uredi izvor]

Do Staljingradske bitke , na aerodromu je bila stacionirana vojna vazduhoplovna škola. Početkom bitke, škola je prebačena u Kazahstan.[4]

Tokom bitke za Staljingrad 1942-43, pada u ruke Vermahta i nemačka 6. armija koristi a kao skladište goriva i za snabdevanja (zajedno sa aerodromom Pitomnik) Nakon pada Pitomnika 17. januara 1943, Gumrak je bio jedini od sedam aerodroma oko Staljingrada koji je još uvek bio u nemačkim rukama.[5] 22. januara poslednji avion He 111 napustio je aerodrom sa 19 ranjenih vojnika, što je bio i poslednji let Luftvafea iz Staljingrada.[6] Gumrak je 23. januara zauzela sovjetska 293. streljačka divizija, ostavivši nemačku 6. armiju bez ikakvih sredstava za direktnu podršku.[7] Posle bitke za Moskvu, škola je vraćena u Staljingrad. U maju 1946. godine škola je premeštena u Novosibirsku oblast u grad Ob.[8]

Posleratni period[uredi | uredi izvor]

Terminal za unutrašnji saobraćaj

1968. godine Tu-124 se srušio na poletanju Aeroflotovog leta 3153, usmrtivši jednog putnika. Do 2010. godine, Volgograd je bio matična luka aviokompanije Volga-Aviaekspres, koja je vršila prevoz putnika, pošte i tereta na domaćim i međunarodnim letovima. Kako je, 2018. godine, Volgograd bio domaćin utakmica Svetskog kupa, u avgustu 2014. godine je pokrenuta obimna rekonstrukcija aerodroma i aerodromskog kompleksa. Započeta je gradnja nove piste koja bi mogla da primi teške avione Boing 767-300. Nova pista je, takođe, opremljena modernom radiotehničkom, svetlosnom signalizacijom i meteorološkom opremom ICAO kategorije III koja omogućava aerodromu da radi u gotovo svim vremenskim uslovima.

U avgustu 2016. završena je prva faza rekonstrukcije - otvoren je terminal S za međunarodni saobraćaj.

Dana 8. maja 2018. otvoren je S2 terminal za letove domaćih avio-kompanija, kapaciteta 720 ljudi / sat (do 7 miliona putnika godišnje). Dana 12. maja 2018. godine na aerodromu je otvorena i železnička stanica.

Pristup aerodromu[uredi | uredi izvor]

Do njega se može doći automobilom, taksijem, autobusom i vozom. Autobuska linija br. 6 [9] vozi do centra grada, a u sklopu aerodroma je i železnička stanica[10].

Avio-kompanije i destinacije[uredi | uredi izvor]

AirlinesDestinations
Rusija AzimutRostov na Donu
Rusija AeroflotMoskva (Šeremetьevo), Soči
Rusija Nordaviasezonski: Simferopolj
Rusija PobedaMoskva (Vnukovo), Sankt-Peterburg
Rusija S7 AirlinesMoskva (Domodedovo)
Rusija UtairSamara, Soči, Astrahan
Grčka Ellinairčarter letovi: Solun, Iraklion
Rusija Nordwind Airlinessezonski: Simferopolj
Turska Pegasus AirlinesIstanbul
Rusija Pegas FlyMoskva (Šeremetьevo), Puket
Rusija Ural AirlinesJerevan
Rusija UVT AeroKazanj, Kalinjingrad, Novi Urengoj , Surgut , Čeljabinsk

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Obъemы perevozok čerez aэroportы Rossii za яnvarь-dekabrь 2018 g.
  2. ^ „Gosudarstvennый reestr aэroportov Rossiйskoй Federacii (po sostoяniю na 01 sentяbrя 2014 g.”. Arhivirano iz originala 31. 03. 2019. g. Pristupljeno 01. 04. 2020. 
  3. ^ Sbornik Aэronavigacionnoй informacii № 11. Evropeйskaя častь Rossiйskoй Federacii. FGUP «CAI GA», 2014.
  4. ^ „Aэroportы Rossii i SNG — Aэroport Gumrak”. Arhivirano iz originala 2010-12-26. g. 
  5. ^ The Great Patriotic War - 1943 accessed: 9 March 2009
  6. ^ Hitler's War on Russia[mrtva veza] Google book review, author: Charles Winchester, publisher: Osprey Publisjing, page: 111, accessed: 10 March 2009
  7. ^ Das Wolf - Third Reich militaria[mrtva veza] January 1943, accessed: 9 March 2009
  8. ^ Direktiva načalьnika Generalьnogo štaba VS SSSR ot 6 maя 1946 g. № ORG/1/116
  9. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 15. 08. 2020. g. Pristupljeno 02. 04. 2020. 
  10. ^ https://www.railwaygazette.com/passenger/volgograd-airport-rail-link-opens/46482.article

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]