Mejson—Diksonova linija

Koordinate: 39° 43′ N 75° 47′ W / 39.717° S; 75.783° Z / 39.717; -75.783
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa originalne Mejson—Diksonove linije

Mejson—Diksonova linija (engl. Mason–Dixon line) ili Mejsonova i Diksonova linija je bila geodetska linija koju su između 1763. i 1767. iscrtali Čarls Mejson i Džeremaja Dikson u cilju razrešavanja graničnog spora između Merilenda, Pensilvanije i Delavera u kolonijalnoj Americi . I dalje predstavlja demarkacionu liniju između četiri američke savezne države, čineći deo granica Pensilvanije, Merilenda, Delavera i Zapadne Virdžinije (prvobitno deo Virdžinije).

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Merilendskom poveljom 1632. zemlja severno od cele dužine reke Potomak do 40. paralele darovana porodici Kalvert. Problem se javio kada je Čarls II darovao Pensilvanijsku povelju 1681. Ova povelja je definisala južnu granicu Pensilvanije identično kao severnu granicu Merilenda, ali ju je opisala na drugačiji način, jer se Čarls oslanjao na nepreciznu mapu. Odredbe povelje jasno naznačavaju da su Čarls II i Vilijam Pen verovali da 40. paralela preseca Krug od dvanaest milja oko Njukasla u Delaveru, a u stvari je prolazila severno od prvobitnih granica grada Filadelfija, mesta koje je Pen već odabrao za glavni grad svoje kolonije. Nakon što je problem otkriven 1681, usledili su pregovori. Čarls II je 1862. predložio kompromis koji je možda mogao da razreši spor, ali je ovaj kompromis bio podriven činjenicom da su Penu dodatno darovana „tri donja okruga“ duž zaliva Delaver, koja su kasnije postala Kolonija Delaver, satelit Pensilvanije. Merilend je smatrao ove teritorije delom prvobitne povelje.[1]

Spor je postajao značajnije pitanje kako su se naseobine širile u unutrašnjost kolonija. 1732, svojinski guverner (engl. proprietary governor) Merilenda, Čarls Kalvert, 5. baron Baltimor, je potpisao privremeni sporazum sa sinovima Vilijama Pena, po kome je linija iscrtana negde između, i Kalvert se odrekao svojih pretenzija na Delaver. Međutim, lord Baltimor je kasnije tvrdio da dokument koji je potpisao nije sadržao uslove na koje je pristao, i odbio je da sprovede sporazum. Počev od sredine 1730-ih, došlo je do pojave nasilja između naseljenika koji su na razne načine bili lojalni Merilendu i Pensilvaniji. Granični sukob je postao poznat kao Kresapov rat.[traži se izvor]

Napredak je načinjen nakon što je sud (engl. Court of Chancery) presudom potvrdio sporazum iz 1732, ali je pitanje ostalo nerešeno sve dok se Frederik Kalvert, 6. baron Baltimor nije odrekao zahteva u korist Merilenda i prihvatio ranije sporazume. Za granicu između Merilenda i Delavera je određena „transpoluostrvna linija“ i krug od dvanaest milja oko grada Njukasla. Granica Pensilvanije i Merilenda je definisana kao linija 15 mi (24 km) južno od najjužnije kuće u Filadelfiji (u ulici koja se danas zove Južna ulica). Kao deo sporazuma, porodice Pen i Kalvert su angažovale engleski tim koji se sastojao od Čarlsa Mejsona i Džeremaje Diksona kako bi iscrtali novouspostavljene granice između provincija Pensilvanija i Merilend i kolonije Delaver.[1]

Godine 1779, Pensilvanija i Virdžinija su se sporazumele „da produže Mejsonovu i Diksonovu liniju, pravo na zapad, pet dužinskih stepeni, računato od reke Delaver, za južnu granicu Pensilvanije, i da meridijan, iscrtan od zapadnog kraja do severne granice te države, bude zapadna granica Pensilvanije zauvek“[2]

Nakon što je Pensilvanija ukinula ropstvo 1781, zapadni deo ove linije i reka Ohajo su postali granica između robovlasničkih i slobodarskih država, mada je Delaver[3] zadržao robovlasništvo do ratifikovanja Trinaestog amandmana 1865.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Hubbard, Bill, Jr. (2009). American Boundaries: the Nation, the States, the Rectangular Survey. University of Chicago Press. str. 20-29. ISBN 978-0-226-35591-7. 
  2. ^ Barton, William (1818). Memoirs of the life of David Rittenhouse, LLD. F.R.S. E. Parker. str. 282—283. 
  3. ^ „Slavery in Delaware”. Slavery in the North. Pristupljeno 6. 10. 2015. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

39° 43′ N 75° 47′ W / 39.717° S; 75.783° Z / 39.717; -75.783