Pređi na sadržaj

Miloš Erdeljan

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Miloš Erdeljan
Datum rođenja(1907-12-12)12. decembar 1907.
Mesto rođenjaDevaRumunija
Datum smrti16. jul 1976.(1976-07-16) (68 god.)
Mesto smrtiBeograd, Jugoslavija

Miloš Erdeljan (Deva, 1907Beograd, 1976) bio je srpski teolog.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u u središnjoj Rumuniji od oca Milana i majke Ane, rođene Kanjiža.[1] Porodica Erdeljan dala je brojne sveštenike Srpske pravoslavne crkve među kojim je i svešetnomučenik Aleksandar Erdeljan (1909-1942), jedan od braće dr Miloša Erdeljana, đakon pri Sabornom hramu u Novom Sadu, Bački mučenik ubrojan u Diptih Svetih Srpske pravoslavne crkve, ubijen u Novom Sadu januara 1942. godine. Borivoj Erdeljan, sin dr Miloša Erdeljana i Mr. Ph. Angeline Radonić udate Erdeljan, rodom iz Vukovara, doajen je srpskog novinarstva, višegodišnji stalni dopisnik dnevnog lista Politika iz Kaira, Jerusalima i Atine i specijalni izveštač sa Bliskog istoka i Mediterana. Dr Jelena Erdeljan, unuka dr Miloša Erdeljana, ćerka Borivoja Erdeljana i Radmile Nestorović udate Erdeljan iz Beograda,redovni je profesor Univerziteta u Beogradu - Filozofskog fakuleta na kom je u dva mandata obavljala dužnost prodekana za nauku i međunarodnu saradnju. Osnivač je i upravnik Centra za studije jevrejske umetnosti i kulture na Univerzitetu u Beogradu - Filozofskom fakultetu.

Osnovno školovanje Miloš Erdeljan završio je u Sentandreji (Mađarska), srednje u Jugoslaviji (Bogoslovija u Sremskim Karlovcima), a diplomirao je 1931. na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.[2]

U jesen 1936. Miloš Erdeljan postavljen je za ukaznog asistenta na katedri za Sv. Pismo Starog zaveta Pravoslavnog Bogoslovskog fakulteta. Na ovom fakultetu je 1940. odbranio doktorsku disertaciju na temu „Odeljci o sluzi Gospopodnjem u Is. 45-55". Usled izbijanja rata, dr. Erdeljan bio je postavljen za docenta tek 1947, a za vanrednog profesora 1957. Pored Svetog pisma Starog zaveta sa biblijskom istorijom i arheologijom, predavao je i starojevrejski jezik, a kao veliki poznavalac duhovne muzike jedno vreme je predavao i Crkveno pojanje sa pravilom.

Nakon izdvajanja Bogoslovskog Fakulteta iz Univerziteta, dekretom vlasti, nuđene su mu razne pogodnosti ukoliko bi napustio BF, ali on njima nije podlegao. U više mandata prof. dr Miloš Erdeljan obavljao je dužnost dekana i prodekana Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta. Godine 1955. rukopoložen je u čin đakona, a nešto kasnije i protođakona.

Vladao je mnogim stranim jezicima: ruskim, engleskim, nemačkim, mađarskim, bugarskim a bio je i odličan poznavalac starih jezika: starojevrejskog, grčkog i latinskog.

Prof.dr Erdeljan redovno je objavljivao svoje naučne tekstove u Zborniku Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta. Posebno se ističe studija: „Novopronađeni svitci starozavetnih i drugih knjiga u blizini Jerihona" iz 1950, u kojoj prvi put predstavlja Kumranske svitke kao rukopise od kapitalnog značaja za civilizaciju.

Zalaganjem blagopočivšeg Mitropolita dabrobosanskog Nikolaja (Mrđe), posthumno su objavljeni rukopisi koje je prof. Erdeljan predano pisao i dopunjavao tokom svog pedagoškog rada: Dr Miloš Erdeljan, „Opšti uvod u Sveto pismo Staroga zaveta", (u redakciji protođakona Radomira Rakića), Beograd-Srbinje, 2000. i Dr Miloš Erdeljan, „Uvod u Sveto pismo Staroga zaveta", Poseban uvod, (u redakciji dr Ilije Tomića), Beograd-Foča, 2008.[3][4]

Biblista Miloš Erdeljan bio je član komisije Svetog Arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve, imenovane 1968. godine, za prevod Novog zaveta. Profesor Erdeljan određen za recenzenta, neprekidno je učestvovao u radu na prevodu. To se pokazalo veoma značajnim, jer je on bio izuzetan poznavalac biblijske nauke, starozavetne problematike, jevrejskih jezičkih idioma i grčkog jezika.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dr Ilija Tomić. Dr Miloš Erdeljan – rad i delo” (PDF). Srpska teologija u dvadesetom veku - istraživački problemi i rezultati, Broj 7. str. 45. Arhivirano iz originala (PDF) 02. 10. 2016. g. Pristupljeno 29. 9. 2016. 
  2. ^ [1] BOGOSLOVLjE, Sveska 1,2, Beograd 1976
  3. ^ EL MUNDO SEFARD Goran Radenković, Kroz Lavirinte Biblije Dr Milos Erdeljan
  4. ^ „Srpska pravoslavna crkva, Dr Miloš Erdeljan, UVOD U SVETO PISMO STAROGA ZAVETA. Posebni deo, Foča-Beograd 2008, str. 228”. Arhivirano iz originala 24. 09. 2015. g. Pristupljeno 06. 09. 2019.