Mir u Stolbovu
Mir u Stolbovu (1617) okončao je Ingrijski rat između Švedske i Rusije.
Uvod
[uredi | uredi izvor]Tokom Vremena Smutnje, car Vasilije Šujski zatražio je pomoć Karla IX protiv Lažnog Dimitrija II (u zamenu za deo Karelije), nakon čega je švedska vojska u Rusiji razbila opsadu Moskve (1608—1610), ali je poražena kod Klušina. Pad Vasilija Šujskog i poljsku okupaciju Moskve iskoristila je Švedska da u Ingrijskom ratu osvoji Ingriju, Kareliju i Veliki Novgorod (1611), nakon čega su novgorodski boljari ponudili carski presto švedskom princu Karlu Filipu (sinu Karla IX).[1]
Mir
[uredi | uredi izvor]Uz posredovanje engleskog trgovca Džona Merika i Holanđana, koji su imali trgovačke interese u Rusiji, sklopljen je mir u Stolbovu (na obali jezera Ladoga) 27. februara 1617. Pregovore su olakšale ambicije Gustava Adolfa, kome su trebale odrešene ruke za rat u Poljskoj i Nemačkoj.[2] Sporazumom je utvrđeno:
- Švedska je zadržala ruske oblasti Kareliju i Ingriju (sa tvrđavama Ivangorod, Jam, Koporje i Orešek) i dobila odštetu od 20.000 rubalja.
- Rusiji je vraćen Novgorod sa okolinom, ali se odrekla svih prava na Estoniju i Livoniju.
- Švedska je priznala Mihaila Romanova za cara Rusije i odrekla se pretenzija na ruski presto.
Posledice
[uredi | uredi izvor]Mirom u Stolbovu Rusija je izgubila izlaz na Baltičko more, koje će povratiti tek u Velikom severnom Ratu (1700—1721).
Po rečima Gustava Adolfa: "Rusiji je oduzeto more, i daće Bog, Rusima će teško biti da preskoče taj potočić."[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Živojinović 2000, str. 326.
- ^ a b Fajfrić 2008, str. 248–249
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Fajfrić, Željko (2008). Ruski carevi (1. izd.). Sremska Mitrovica: Tabernakl. str. 248—249. ISBN 9788685269172. OCLC 620935678.
- Gažević, Nikola, ur. (1974). Vojna enciklopedija. Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 505—506.
- Živojinović, Dragoljub (2000). Uspon Evrope, 1450-1789 (4. dopunjeno izd.). Beograd: Službeni list SRJ. str. 326. ISBN 978-86-355-0446-9. OCLC 54529759.
- Djurant, Vil. Početak doba razuma : istorija evropske civilizacije u doba Šekspira, Bejkona, Montenja, Rembranta, Galilea i Dekarta : 1558-1648 / Vil Djurant ; [preveo s engleskog Ljubomir Veličkov]. Beograd : Vojnoizdavački zavod : Narodna knjiga, 2004 (Beograd : Vojna štamparija). str. 518—519. ISBN 978-86-335-0165-1. COBISS.SR 115976204
- The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 429. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698.