Model tri sveta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
„Tri sveta” tokom hladnog rata (između 30. aprila i 24. juna 1975)
  Prvi svet: Zapadni blok (NATO i saveznici), na čelu sa SAD
  Drugi svet: Istočni blok (Varšavski pakt, Kina i saveznici), na čelu sa SSSR
  Treći svet: Pokret nesvrstanih, na čelu sa Indijom, Jugoslavijom i drugim neutralnim državama

Izrazi Prvi svet, Drugi svet i Treći svet prvobitno su korišćeni da bi se svetske nacije podelile u tri kategorije. Potpuno rušenje statusa kvo posle Drugog svetskog rata, poznatog kao Hladni rat, ostavilo je dve (prvobitno tri) supersile (SAD i Sovjetski Savez) da se bore za konačnu globalnu prevlast. Stvorili su dva kampa, poznata kao blokovi. Ovi blokovi su činili osnovu koncepta Prvog i Drugog sveta.[1]

Danas se termini prvi i treći svet generalno koriste za označavanje razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rano tokom perioda Hladnog rata, NATO i Varšavski pakt su stvorili Sjedinjene Države i Sovjetski Savez. Nazivali su ih i zapadni blok i istočni blok. Okolnosti ova dva bloka bile su toliko različite da su u suštini bila dva sveta, međutim, nisu bili numerisani kao prvi i drugi.[2][3][4] Početak Hladnog rata obeležen je čuvenim govorom Vinstona Čerčila „Gvozdena zavesa“.[5] U ovom govoru Čerčil opisuje podelu Zapada i Istoka kao toliko čvrstu da bi se mogla nazvati gvozdenom zavesom.[5]

Godine 1952, francuski demograf Alfred Sauvi skovao je termin Treći svet.[6] Inspiraciju je našao u uređenju Francuske pre revolucije. Prva dva staleža su plemstvo i sveštenstvo, a svi ostali čine treći stalež.[6] On je uporedio kapitalistički svet (tj. Prvi svet) sa plemstvom, a komunistički svet (tj. Drugi svet) sa sveštenstvom. Kao što je treći stalež činio sve ostale, Sauvi je trećim svetom nazvao sve zemlje koje nisu bile u ovoj hladnoratovskoj podeli, odnosno nesvrstanim i neumešanim državama u „konflikt Istok–Zapad“.[6][4] Sa direktnim skovanjem termina Treći svet, prve dve grupe su postale poznate kao „Prvi svet“ i „Drugi svet“. Ovde se pojavio sistem tri sveta.[4]

Međutim, Džordž Manuel smatrao je da je model tri sveta zastareo. U svojoj knjizi iz 1974. Četvrti svet: indijska stvarnost, on opisuje nastanak četvrtog sveta dok je skovao taj termin. Četvrti svet se odnosi na „nacije“, na primer, kulturne entitete i etničke grupe, autohtonih naroda koji ne čine države u tradicionalnom smislu. [7] Umesto toga, oni žive unutar ili izvan državnih granica (vidi Prve nacije). Jedan primer su Indijanci Severne Amerike, Centralne Amerike i Kariba.[7]

Sa padom Sovjetskog Saveza 1991. godine, Istočni blok je prestao da postoji; sa njom, pa i sva primenljivost termina Drugi svet.[8]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gaddis, John (1998). We Now Know: Rethinking Cold War History. Oxford: Oxford University Press. str. 1—2. ISBN 0-19-878071-0. 
  2. ^ Melkote, Srinivas R.; Steeves, H. Leslie (2001). Communication for development in the Third World: theory and practice for empowerment. Sage Publications. str. 21. ISBN 0-7619-9476-9. 
  3. ^ Provizer, Norman W. (1978). Analyzing the Third World: essays from Comparative politics. Transaction Publishers. str. 3. ISBN 0-87073-943-3. 
  4. ^ a b v Leonard, Thomas M. (2006). „Third World”. Encyclopedia of the Developing World. 3. Taylor & Francis. str. 1542—3. ISBN 0-87073-943-3. Pristupljeno 2009-11-01. 
  5. ^ a b „Winston Churchill "Iron Curtain". The History Place. Pristupljeno 2018-01-11. 
  6. ^ a b v „Three Worlds Model”. University of Wisconsin Eau Claire. Arhivirano iz originala 12. 5. 2015. g. Pristupljeno 2018-01-11. 
  7. ^ a b „First, Second and Third World”. One World – Nations Online. jul 2009. Pristupljeno 2018-01-11. 
  8. ^ „Fall of the Soviet Union”. The Cold War Museum. 2008. Arhivirano iz originala 24. 07. 2017. g. Pristupljeno 2009-11-01.