Musala
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Musala | |
---|---|
Ndm. visina | 2.925 metara m |
Koordinate | 42°11′S 23°35′ I |
Geografija | |
Lokacija | Bugarska, Sofijska oblast |
Masiv | Rila |
Prvi uspon | nepoznato |
Najlakši put | gondola od Boroveca, dalje pešačkom stazom |
Musala (bug. Мусала) je najviši vrh Bugarske i Balkanskog poluostrva. Vrh je visok 2.925 metara nadmorske visine. Sa relativnom visinom od 2.473 metra, Musala je takođe 6. najviši vrh u kontinentalnoj Evropi.[1] Musala je takođe treći topografski izolovan veliki vrh u kontinentalnoj Evropi.[2]
Ime Musala potiče od arapskih reči „Mus Alah“, što znači „bliže Alahu“.[3][4] Vrh je ovako nazvan za vreme osmanske vladavine. Pre toga se zvao Tangra. Uspon na Musalu počinje iz Boroveca, najstarijeg i najpoznatijeg bugarskog ski-centra. Razdaljina Beograd- Borovec iznosi 480 km. Nakon skretanja sa autoputa, ide se preko Pirota i Dimitrovgrada na granični prelaz Gradina. Dalje se ide ka Sofiji i Borovecu.Najlakši put do vrha je preko Borevca (1315m nadmorske visine) . Takođe postoji i gondola od Boroveca do Jastrepca, od koje ima oko jedan do dva sata hoda do doma „Musala“, koji se nalazi na visini od 2.369m nadmorske visine. Od doma „Musala“, pešačka staza vodi pored doma „Everest“ (2710m nadmorske visine), i dalje do vrha, a ukupan uspon traje jedan do dva sata. Poslednji deo uspona je obezbeđen sajlom. Na vrhu se nalazi meteorološka stanica.
Region oko vrha Musale na planini Rila je bogat ledničnik jezerima koji imaju neverovstnu plavu boju. Jedno od njih je i Ledeno jezero koje se nalazi blizu vrha Musale.
Vrh je go, nije prekriven vegetacijskim pokrivačem.
Ovde se nalazi meteorološka stanica Musala.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Europe Ultra-Prominences”. Peaklist. Pristupljeno 26. 2. 2015.
- ^ „Most Isolated Peak of Europe Countries - Peakbagger.com”.
- ^ Izvestiя na bъlgarskoto geografsko družestvo, 1964 g. str. 197.
- ^ Bŭlgarski ezik, Volume 19,Institut za bŭlgarski ezik (Bŭlgarska akademii͡a na naukite), 1969, str. 573.