Naračansko-vilejska ravnica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jezero Mjastra se nalazi u severnom delu Naračansko-vilejske ravnice
Ušće reke Narač u Viliju

Naračansko-vilejska ravnica (blr. Нарачана-Вілейская нізіна, rus. Нарочано-Вилейская низменность) fizičko-geografska je celina u severoistočnom delu Grodnjenske, severozapadnom delu Minske i jugozapadnom delu Vitepske oblasti u Belorusiji. Deo je znatno prostranije geografske celine Beloruskog Pojezerja. Pruža se u basenu duž gornjeg i srednjeg dela toka reke Vilije (pritoke reke Njemen i dela Baltičkog sliva). Omeđena je Svencjanskim pobrđem na severu, Minskim na jugoistoku i Ašmjanskim pobrđem na jugozapadu. Na istoku postepeno prelazi ka Gornjoberezinskoj ravnici.

Područje je realtivno nisko i blago zatalasano, sa prosečnim nadmorskim visinama između 155 i 190 metara, dok je maksimalna visina 232 metra (Konstantinovska greda), Regija se proteže u pravcu zapad-istok dužinom od 115 do 145 km, odnosno 35—75 km u pravcu sever-jug. Ukupna površina ove geografske celine je oko 7.400 km².

U osnovi najvećeg dela oblasti nalaze se fluvio-glacijalni i limnoglacijalni sedimenti nastali posle povlačenja Vilejskog podledničkog jezera, a njegovi ostaci i danas su vidljivi u vidu brojnih jezera i močvara.

Glavni hidrografski objekat ravnice je reka Vilija sa svojim pritokama, od kojih su najvažnije Ašmjanka, Uša, Servač i Narač. Jezera su ledničkog porekla i podeljena su u nekoliko grupa: Naračanska, Mjadzeljska, Boldska, Saračanska i Svirska. Najveće veštačko jezero je Vilejsko.

Klima je oštrija kontinentalna, sa januarskim prosekom temperatura vazduha od -7,5°C, odnosno julskim od 16,8 °C. Prosečna godišnja suma padavina je oko 600 mm.

U vegetacionom smislu pod šumama je oko 36% teritorija, a dominiraju mešovite borovo-jelove šume. U plavnim područjima oko reka i jezera dominira travna vegetacija. Pod oranicama je oko trećine teritorije. Na teritoriji ove geografske celine nalazi se područje nacionalnog parka Naračanski.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Фізіка-геаграфічнае раянаванне (белор.) // Беларуская энцыклапедыя: У 18 т / Рэдкал.: Г. П. Пашкоў і інш.. — Мн.: БелЭн, 1997. — Т. 18. Кн. 2. — С. 76—81. — ISBN 978-985-11-0295-8.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]