Narev

Koordinate: 52° 25′ 59.99″ N 20° 40′ 59.99″ E / 52.4333306° S; 20.6833306° I / 52.4333306; 20.6833306 (Ušće reke Narev)
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Narev
Нараў; Нарев; Narew
Narev na ušću u Vislu
Opšte informacije
Dužina484 km
Basen28.000 km2
Pr. protok328 m3s
SlivVislaBaltičko more
Vodotok
IzvorBelorusija na s-i Bjalovješke šume
52° 52′ 24.67″ N 24° 13′ 8.87″ E / 52.8735194° S; 24.2191306° I / 52.8735194; 24.2191306 (Izvor reke Narev)
V. izvora159 m
UšćePoljska u reku Visla kod Modlina
52° 25′ 59.99″ N 20° 40′ 59.99″ E / 52.4333306° S; 20.6833306° I / 52.4333306; 20.6833306 (Ušće reke Narev)
V. ušća70,7 m
Uk. pad89,3 m
Geografske karakteristike
Država/e Belorusija
 Poljska
PritokeOrlanka, Bug, Suprasl, Bebža, Pisa, Vkra, Orzyc, Róż, Rozoga, Lepacka Rivulet, Narevka
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Narev (blr. Нараў; rus. Нарев; polj. Narew) reka je na zapadu Belorusije i istoku Poljske i desna pritoka reke Visle (deo basena Baltičkog mora).

Narev je specifičan po svom toku, naročito u srednjem delu toka gde se reka račva u brojna parazitska korita koja se nakon određenog dela toka ponovo stapaju sa matičnim tokom. Uzvodno od njenog ušća u Vislu prima reku Bug kao levu pritoku. Iako Bug ima znatno veću dužinu toka od Nareva, vodi se kao njegova pritoka zbog mnogo većeg protoka koji poseduje Narev. U nekim hidrološkim radovima tih 24 km toka od spajanja Buga i Nareva naziva se još i Bugonarev.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Reka Narev izvire u močvarnom području na severoistoku Bjalovješke šume u Grodnjenskoj oblasti u Belorusiji. Kroz Poljsku teče preko teritorije Podlaskog i Mazovskog vojvodstva, a uliva se u reku Vislu u severnim predgrađima Varšave.

Ukupna dužina vodotoka je 484 km, od čega je 448 km na teritoriji Poljske, a svega 36 km u Belorusiji. Površina slivnog područja je oko 75.175 km² (od toga 53.873 km² na teritoriji Poljske), a prosečan protok u zoni ušća je oko 328 m³/s. Ukupan pad reke je 89,3 metra, odnosno 5,42 m/km toka.

Narev je tipična ravničarska reka sporog toka, čije korito karakterišu brojni meandri i niska rečna ostrva. Obale su dosta niske sa obe strane, sa brojnim močvarama i tresetištima. Brojne su i mrtvaje i parazitska rečna korita.

Duž srednjeg dela toka u izrazito močvarnom području nalazi se Narvjanski nacionalni park površine 73,5 km² (osnovan 1996).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prema tajnim odredbama sporazuma Ribentrop-Molotov potpisanog 23. avgusta 1939. između SSSR i Nemačke, reka Narev je označena kao jedna od granica za podelu Poljske između ove dve zemlje. Na obalama ove reke su poljske odbrambene snage tokom septembra iste godine pokušale da uspostave odbrambenu liniju protiv nemačkih agresora.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Индексный поиск по водоемам Беларуси - Река Нарев
  • Narew w Słowniku geograficznym Królestwa Polskiego i innych krajów słowiańskich, Tom VI (Malczyce – Netreba) z 1885 r.
  • Природа Белоруссии: Попул. энцикл. / БелСЭ; Редкол.: И. П. Шамякин (гл.ред.) и др. — Минск: БелСЭ, 1986. — 599 с., 40 л., ил.
  • Блакiтная кнiга Беларусi: Энцыкл. / БелЭн; Рэдкал.: Н. А. Дзiсько i iнш. — Минск: БелЭн, 1994.