Narodna nošnja Istočne Hercegovine

Muška brdska nošnja, početak 20. vijeka

Po osnovnim karakteristikama, seoska narodna nošnja stanovništva Istočne Hercegovine pripada nošnjama dinarskog kulturnog kruga, koje čuvaju elemente najstarijih kultura: starobalkanske, vizantijske, slovenske, srednjovjekovne srpske, lavantinske, zatim zapadnomediteranske i srednjovekovne. To su izrazito stočarske nošnje od vune, prevashodno izrađene u kućnoj radinosti.

Varijante dinarske nošnje

U Istočnoj Hercegovini bile su u upotrebi dvije varijante dinarske nošnje, i to brdska i umska narodna nošnja. Brdska nošnja bila je raširena u istočnom dijelu tog prostora i obuhvata oblasti: Zupce, Šumu, Površ, manji dio Popovog polja, Bilećke Rudune, pa preko Nevesinjskog polja i Podveleža, sve do Borča i Foče. Umska narodna nošnja je bil raširena u zapadnom dijelu, nekadašnjim srezovima: Mostarskom, Stolačkom, Konjičkom, Ljubuškom i Ljubinjskom. Razlike među tim nošnjama postojale su u glavnim u ženskoj nošnji. Uopšte, brdska nošnja je do poslednjih decenija 19. vijeka bila više izložena promjenama, u odnosu na umsku narodnu nošnju, koja je, do izobičajavanja posle Drgog svjetskog rata, u glavnom ostala ista.

Brdska nošnja

Ženska nošnja, selo Mrnjići (Površ) Trebinje, prve decenije 20. vijeka

Brdska ženska starija nošnja, koja je nošena do 1875. godine, karakteriše se veoma bogatim vezom na lanenim i konopljanim dijelovima odjeće, košuljama i detaljima za oglavke- prevezačima. U ornamentima tog veza javljaju se motivi karakteristični za hercegovačko- jadransku kulturnu zonu, kao što je ornament nar (šipak), ali i motivi slični kosovskom vezu, kao što je motiv jabuke. Udate žene oblačile su preko bijele košulje sukneni zubun- dugu ili kraću ćurdiju, zavisno od materijalnog stanja, a zatim haljinu od crnog sukna- mrčinu. Zapasivale su se širokom pregačom opregljinom, oprežinom, sa klečanim- izmetnim šarama. Djevojke su oblačile bijele suknenen ćurdije i haljine bjelače. Djevojačka i nevjestinjska pregača – lizbek, isticala se zlatovezom i raskošnim dugim resama. Bogate žene su umjesto sukneneih nosile čojane dolame i ćurdije. Obuća od vune: čarape, priglavci-terzuci i naprsci nazuvci bogato su bili ukrašeni raznobojnim ornamentima, tehnikama pletenja i veza. Zajedno sa oputnim opancima čini su obuću veoma dobro prilagođenu hodanju po krševitom hercegovačkom tlu. Posebnost u brdskoj starijoj nošnji činio je nakit, blistav od pozlate i raznobojnog poludragog kamenja i stakla, rad nekih starih već zaboravljenih hercegovačkih majstora: nevestinjska kapa ovrljina, kao refleksija srednjovekovne krune srpskih vladarki; teški kožni pojas sa jakicima, koji su imali i apotropejsku ulogu, ili razne vrste toka koje su krasile đečerme i ćurdije na grudima.

Muška starija brdska nošnja takođe se odlikovala bogatim vezom na košuljama kanavačama. Gornji i donji dijelovi odjeće: džemadam, mali i veliki gunj za zimu, krojeni su od mrkog sukna, a gaće i tozluci od bijelog sukna finije izrade. Samo su imućni ljudi nosili dolame od čohe i džemedane sa tokama, kao i kožne pojaseve sijale. Postepeno širenje crnogorske nošnje posle Nevesinjskog ustanka odrazilo se na brdsku nošnju. Tako je veliki gunj zamjenjen crnogorskom muškom haljinom bjelačom, a fes, starinska kapa obenjača i crveni krmezni šal zamjenjeni su kapom zavratom, koja je vremenom, i u muškoj i ženskoj nošnji u Hercegovini, postala nerazdvojni dio nošnje za glavu. Iz crnogorske nošnje preuzet je i svečani dio odjeće dušanka, kratki haljetak rasječenih rukava.

Muška brdksa nošnja (kompletna)

Noviju brdsku nošnju obilježila je upotreba manufakturnih i industrijskih materijala, od kojih su krojene košulje, gaće, sukne kotule, pregače traverze i ostalo. Stari nakit skoro je izobičajen. Oputne opanke zamjenile su kožne cipele, sa bijelim vunenim i pamučnim čarapama.

Ženska nošnja, selo Veličani (Popovo Polje), prve decenije 20. vijeka

Umska nošnja

Umsku nošnju u Istočnj Hercegovini karakterisala je elementarnost u kojoj se isticala prirodna bjelina vune, koja se održala skoro do naših dana, naročito u ženskoj nošnji. Ovu nošnju činili su: duga haljina bjelača, bijele gaće od tankog prediva, za zimske dane bijeli ogrtač gunj i kapuljača kukuljica. Preko bjelače je nošena mrka kratka ćurdica, a zapasivala se pregačom tamnih boja- opregalj.

Vidi još

• Crnogorska narodna nošnja
• Vez
• Zlatovez
• Srpska narodna nošnja