Nasilna analna penetracija
Nasilna analna penetracija jeste nasilni prodor muškog polnog uda u analni kanal žene ili muškarca (lat. coitus per ani) koji može dovesti, pored povreda kože i sluzokože i do trajnog oštećenje funkcije mišića stezača (sfinktera) anusa koja se mogu objektivizirati kliničkim pregledom, sudsko-medicinskim veštačenjem i analnom manometrijom nezavisno od protoka vremena.[1][2]
Relevantna anatomija[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Anorectum-en.svg/220px-Anorectum-en.svg.png)
Anorektalni segment je završni deo crevnog trakta i predstavlja funkcionalnu i patogenetsku celinu, dužine oko 16 cm,, koju čine rektum i analni kanal dužine 3-4 cm.
Analni kanal je prekriven je modifikovanom kožom - anodeimom. Anoderma i perianalna koža je somatski inervisana i stoga izuzetno osetljiva na bolne nadražaje. Gornji deo analnog kanala i rektuma inervišu autonomni nervi koji su relativno neosetljivi na bol. Motoričku funkciju rektuma stimuliše parasimpatikus ainhibira ga simpatički nervni sistem. Izuzetak je unutrašnji sfinkter koji stimuliše simpatikus i inhibira parasimpatikus. Spoljašnji analni sfinkter je somatski inervisan i zbog toga se voljno kontroliše.[3][4]
Prolazna rektalna distenzija obično uzrokuje inhibiciju refleksa i opuštanje unutrašnjeg i kontrakciju spoljašnjeg analnog sfinktera, što se može se odrediti elektromanometrijskim ispitivanjima.[5]
Nasilna analna penetracija može dovesti do, pored povreda kože i sluzokože i trajno oštećenje funkcije mišića sfinktera koji se može objektivizovati nezavisno od protoka vremena.
Etiologija[uredi | uredi izvor]
Najčešći uzroci nasilne analne penetracije su:
- protivprirodan blud, u jednom ili više navrata,
- silovanje,
- seksualno zlostavljanje.[6]
Posledice[uredi | uredi izvor]
Kao rezultat nasilnog analnih odnosa i seksualno perverznih manipulacija, mogu nastati brojne patološke manifestacije u analnom regionu. Takođ zbog njegove povezanost sa neurovegetativnim centrima u limbičkim strukturama može doći do razvoja psihosomatskog kompleksa. Ozbiljnost ovih bolesti je još veća kod psiholabilnih osoba čije su emocionalne reakcije neadekvatne i mogu dovesti do pravih psihotičnih stanja. Tako može objasniti i ispoljavanje neadekvatne psihološke reakcije, prilikom proktološkog pregleda žrtve, koja se ponekad može ogledati u vidu izraženog psihomotornog nemira sa vidljivim uzbuđenjem. Ovi poremećaji kolorektalne inervacije, su neurogeni, i mogu se manifestovati u vidu:
- aganglionoze,
- neurogene ahalazije sfinktera koji se nalazi u Hiršprungovoj bolest sa karakteristično malim prečnikom analnog kanala,
- hipoganglioza
- urođenog defekti simpatičke inervacije debelog creva (kao što je crevna displazija).
Sudsko-medicinsko veštačenje[uredi | uredi izvor]
U sudsko-medicinskom veštačenju najvažnije je da se odredi pritisak unutrašnjeg i spoljašnjeg analnog sfinktera, pri čemu se na ovaj način mogu utvrditi i neke trajne posledice uzrokovane analnim prodorom (penetracijom), uz istovremeno isključenje bolesti koje mogu dovesti do oštećenja funkcija pomenutih sfinktera.
Metoda analne manometrije je pouzdana u određivanju funkcionalne stanja spoljašnjeg i unutrašnjeg analnog sfinktera i treba je prihvatiti kao obaveznu u dijagnostici i verifikaciji analne penetracije.[1]
U sudskoj medicini treba koristiti metod analne manometrije u veštačenju kad god postoji sumnja da je analna penetracija izvršena i primenjujee se odmah po prijavi izvršenja krivičnog dela.
Analna manometrija[uredi | uredi izvor]
Analna manometrija je jedna od metoda kojom se indirektno, merenjem pritiska u analnom kanalu, može utvrditi postojanje funkcionalnog oštećenja mišića stezača (sfinktera). Merenjem pritiska u mirovanju i tokom dobrovoljne kontrakcije funkcija analnog sfinktera (na različitim visinama) može se tačno odrediti stanje unutrašnjeg i spoljašnjeg analnog sfinktera.[1]
Prilikom izvođenja analne manometrije određuju se sledeći parametri:
- BP (basal pressure) koji odražava stanje unutrašnjeg analnog sfinktera,
- SP (squeze pressure), odnosno pritisak pri voljnoj kontrakciji, koji odražava funkcionalnu sposobnost spoljašnjeg analnog sfinktera,
- ACL (anal canal lenght) meri se dužina zone visokog pritiska, odnosno analnog kanala,
- RAR (rectal anal reflex) određuje se rektalna komplijansa koja daje podatke o inervaciji i funkciji pelvičnog poda.
Normalne vrednosti dobijenih parametara, koje variraju u odnosu na životnu dob i pol, su:
- BP = 40 ± 20 mmHg
- SP = 120 ±3 0
Parametri[uredi | uredi izvor]
Prilikom izvođenja analne manometrije određuju se sledeći parametri:[7]
- BP (basal pressure), koji odražava stanje unutrašnjeg analnog sfinktera,
- SP (squeze pressure),odnosno pritisak pri voljnoj kontrakciji, koji odražava funkcionalnu sposobnost spoljašnjeg analnog sfinktera,
- ACL (anal canal lenght) meri se dužina zone visokog pritiska, odnosno analnog kanala,
- RAR (rectal anal reflex) određuje se rektalna komplijansa koja daje podatke o inervaciji i funkciji pelvičnog poda.
Normalne vrednosti dobijenih parametara, koje variraju u odnosu na životnu dob i pol, su:
- BP= 40 ± 20 mmHg
- SP = 120 ±3 0 mmHg
- ACL = 2,5 - 3,5 cm
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Ječmenica, D., Atanasijević, T., Đokić, V., Veljković, S., Aleksandrić, B., Krivokapić, Z. i Barišić, G. (1999). Analna manometrija u funkciji veštačenja analne penetracije, u: Zbornik radova Simpozijuma "Seksualna agresija". Matica srpska. Novi Sad, 131-133.
- ^ Miljković, J., Kovačević, S. i Krivokapić, Z. (2001). Sudsko-medicinskoveštačenje seksualnih delikata metodom analne manometrije, u: Zbornik radova "Nasilje i krivična odgovornost, pravno-medicinski aspekti agresivnog ponašanja i njegovog suzbijanja". Srpsko udruženje za krivično pravo. Kopaonik, 149-154.
- ^ Popovic, O. i Stajić, M. (1989). Fizički znaci. Digestivna semiologija II. Naučna knjiga. Beograd.
- ^ Lekić, S., Stevanović, D., Radivojević, M. i sar. (1982). Zapaljenjska oboljenja anorektalne regije, u: Zbornik radova "VI naučni sastanak hirurga Srbije". Galenika. Beograd, 220-230.
- ^ Šaranović, Đ., Jovanović, B., Ašković, D. i sar. (1991). Megacolon congenitum (Hiršprungova bolest) kod odraslih osoba. Srp. arh. celok. lek., 119, 227-230.
- ^ Đurić, Zvezdan; Erić, Ivana (2018). „The influence of sexual harassment on business results of enterprises in Serbia the legal: Behavioral aspects”. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad. 52 (3): 609—620. ISSN 0550-2179. doi:10.5937/zrpfns52-17701.
- ^ Lee, Yeong Yeh; Erdogan, Askin; Rao, Satish S. C. (2013-11-23). „High Resolution and High Definition Anorectal Manometry and Pressure Topography: Diagnostic Advance or a New Kid on the Block?”. Current Gastroenterology Reports. 15 (12). ISSN 1522-8037. doi:10.1007/s11894-013-0360-2.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
![]() | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |