Nastavljeni rat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nastavljeni rat
Deo Drugog svetskog rata

Finski samohodni topovi Štug III na paradi.
Vreme25. jun 194119. septembar 1944.
Mesto
Ishod Sovjetska pobeda
Sukobljene strane
 Finska
 Nemačka
 Italija
 Sovjetski Savez
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Komandanti i vođe
Finska Karl Manerhajm
Finska Risto Riti
Nacistička Njemačka Nikolaos fon Falkenhorst
Nacistička Njemačka Eduard Ditl
Nacistička Njemačka Lotar Rendulić
Sovjetski Savez Josif Staljin
Sovjetski Savez Markijan Popov
Sovjetski Savez Mihail Hozin
Sovjetski Savez Valerij Frolov
Sovjetski Savez Kiril Mereckov
Sovjetski Savez Leonid Govorov

Nastavljeni rat ili Produženi rat (fin. jatkosota; šved. fortsättningskriget; 25. jun 1941 – 19. septembar 1944) se odnosi na neprijateljstva između Finske i Sovjetskog Saveza tokom Drugog svetskog rata.

Finci su tokom rata usvojili ovaj naziv da se razjasni da je ovo nastavak prethodnog Zimskog rata.[1] Sovjetski Savez je smatrao ovaj rat kao deo svoje borbe protiv Nacističke Nemačke i njenih saveznika, kao deo Istočnog fronta, odnosno Velikog patriotskog rata.[2] Nemačka je smatrala svoje operacije u ovom regionu kao deo svojih ukupnih ratnih napora na Istočnom frontu i pružala je Finskoj materijalnu pomoć od kritične važnosti i vojnu saradnju.

Akt neprijateljstava između dve države je započeo 22. juna 1941, na dan kada je Nemačka pokrenula svoju invaziju na Sovjetski Savez. Otvoreni sukob je počeo 25. juna sovjetskim napadima iz vazduha. Potonje finske operacije su poništile ustupke nakon završteka Zimskog rata na Karelijskoj prevlaci i Ladoškoj Kareliji. Na Karelijskoj prevlaci Finci su zaustavili svoju ofanzivu na 30 km od Lenjingrada, na predratnoj granici između Sovjetskog Saveza i Finske. Finske snage nisu direktno učestvovale u opsadi Lenjingrada, već su umesto toga dve i po godine držale svoje predratne teritorije.[3][4][5] Sovjetsko vazduhoplovstvo je 1944. godine bombardovalo Helsinki i druge veće finske gradove. Na kraju je sovjetska strateška ofanziva isterala Fince sa teritorija koje su osvojili u ratu, ali je finska vojska zaustavila ofanzivu u julu 1944. Primirje je 5. septembra okončalo neprijateljstva, a pratilo ga je Moskovsko primirje 19. septembra. Pariskim mirovnim sporazumom rat je formalno okončan. Finska je predala Sovjetskom Savezu pokrajinu Petsamo, iznajmila luku Porkala i platila 226.500.000 dolara ratne odštete Sovjetskom Savezu, ali je zadržala svoju nezavisnost.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lavery, Jason Edward (2006). The history of Finland. Greenwood Press. str. 126. 
  2. ^ Great Soviet Encyclopedia, Finland, Moscow. 1974. ISBN 978-0-02-880010-3.
  3. ^ Wykes 1972
  4. ^ Brinkley 2004, str. 210.
  5. ^ Baryshnikov 2002.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Baryshnikov, Nikolai I. (2002). Blokada Leningrada i Finlяndiя 1941–1944 [Finland and the Siege of Leningrad, 1941–1944] (na jeziku: ruski). St. Petersburg: Johan Beckman Institute. ISBN 978-952-5412-10-9. 
  • Brinkley, Douglas (2004). Haskey, M., ur. The World War II Desk Reference. Grand Central Press. str. 210. 
  • Wykes, Alan (1972). The Siege of Leningrad, Ballantines Illustrated History of WWII. 
  • Lavery, Jason Edward (2006). The history of Finland. Greenwood Press. str. 126. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]