Nacionalni park Letea

Koordinate: 45° 20′ 24″ N 29° 32′ 13″ E / 45.34000° S; 29.53694° I / 45.34000; 29.53694
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni park Letea
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Nacionalni park Letea
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Nacionalni park Letea
MjestoTulča,  Rumunija
Najbliži gradVilkove,  Ukrajina
Koordinate45° 20′ 24″ N 29° 32′ 13″ E / 45.34000° S; 29.53694° I / 45.34000; 29.53694
Površina2.825 ha
Osnovano1938. godine
Upravljačko tijeloRumunija

Nacionalni park Letea (engl. Letea Forest) najstariji je prirodni rezervat u Rumuniji. Osnovan je 1938. godine, kada je rumunski cavet ministara doneo odluku broj 645 kojom je park proglašen prirodnim rezervatom. Nalazi se između Suline i Dunava u delti Dunava. Prostire se na površini od oko 2.825 ha (6.980 acres).

Ovaj nacionalni park bio je početni temelj rezervata biosfere delte Dunava, koji je proglašen svetskom baštinom. Međunarodno je priznat kao MAB u okviru Uneskovog programa Čovek i biosfera 1992.[1]

Ima subtropski aspekt, zbog prisustva tropskog Periploca graeca. Ovo je mediteranska biljka koja svoje najsevernije utočište nalazi u delti Dunava. Uporedo sa tim, na lijanama drveća utkane su vrste biljaka za penjanje, poput divlje loze, hmelja i bršljana.[1][2]

Nacionalni park Letea sastoji se uglavnom od drveća poput bele topole, crne topole, breste, hrasta lužnjaka, srebra lipe i crne jove.[3]

Sadrži civu vetrušku, belorepana, modrovranu, šargana i konja delte Dunava. Iz rezervata je identifikovano oko 1600 vrsta insekata.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b UNEP-WCMC Protected Areas Programme - Danube Delta Biosphere Reserve. Retrieved on 2008-07-23.
  2. ^ Danube Delta Biosphere Reserve - General Presentation Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. maj 2019). Danube Delta Biosphere Reserve Authority. Retrieved on 2008-07-23.
  3. ^ a b Danube Delta Biosphere Reserve - General Presentation Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. april 2009). Danube Delta Biosphere Reserve Authority. Retrieved on 2008-07-23.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]