Nikola Kotur

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nikola Kotur
Lični podaci
Datum rođenja(1899-00-00)1899.
Mesto rođenjaSremski Karlovci, Austrougarska
Datum smrti1938.(1938-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (38/39 god.)
Mesto smrtiSovjetski Savez
Zanimanjearhitekta

Nikola Kotur (Sremski Karlovci, 1899Sovjetski Savez, 1938) bio je jugoslovenski komunista, arhitekta i sekretar SKOJ-a.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1899. godine u Sremskim Karlovcima. Po narodnosti je bio Srbin, a po zanimanju arhitekta.

Bio je politički sekretar SKOJ-a. Godine 1922-1923. je sa vodećim jugoslovenskim komunistima učestvovao u širokoj diskusiji koja se vodila u Radniku povodom nacionalnog pitanja.[1]

U septembru 1927. godine Kotur je sa drugovima organizovao ilegalnu partijsku školu u Beogradu, za 40 aktivista komunističke omladine.[2] U oktobru, prilikom velike policijske provale uhapšeno je svih 40 aktivista, među njima gotovo čitavo skojevsko vođstvo, sekretar SKOJ-a Nikola Kotur i generalni sekretar KPJ Sima Marković.[3] Februara 1928. godine počeo je veliki proces protiv komunističke omladine Beograda, koji je u zemlji i inostranstvu imao veliki publicitet. U sudu su optuženi iznosili strašne metode mučenja kojima se služila policija kako bi im iznudila priznanje.[4] Na osnovu Zakona o zaštiti države tada su zajedno osuđeni na po pet godina zatvora: Josip Cazi, Nikola Kotur, Ivan Brijaček, Pavle Kovačević i Josip Radobolja.[4] Većina je osuđena na 3 do 6 meseci zatvora.[5]

Po izlasku iz zatvora, emigrirao je u Sovjetski Savez, gde je živeo i radio. Marta 1937. uhapšen je u svom stanu u okolini Moskve, od strane agenata NKVD. Odveli su ga u jedan moskovski logor, odakle mu se krajem te godine izgubio svaki trag.[6]

Rehabilitacija[uredi | uredi izvor]

Za njegovu rehabilitaciju izborila se njegova ćerka. U dokumentu koji joj je 1957. dostavio Vojni sud Habarovska navodi se da je Kotur zvanično osuđen februara 1938. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nešović, Slobodan (1979). Yugoslav-bulgarian relations: 1941-1945. Macedonian Review Editions. 
  2. ^ Cvetković, Slavoljub; Vasić, Miroljub; Kačavenda, Petar (1985). Kongresi, konferencije i sednice centralnih organa SKOJ-a: 1948. Izdavački centar Komunist. 
  3. ^ Plenča, Dušan (1969). The Yugoslav Youth Movement, 1919-1969. Mladost. 
  4. ^ a b Cazi, Josip (1962). Nezavisni sindikati, 1921-1929. Republičko vijeće SSJ za Hrvatsku. 
  5. ^ Peršen, Mirko (1963). Lepoglava. Epoha. 
  6. ^ Drachkovitch, Milorad M. (1966). The Comintern: Historical Highlights, Essays, Recollections, Documents. Hoover Institution on War, Revolution, and Peace, Stanford University, Stanford, Calif.