Nozdrva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljudske nozdrve

Nozdrva je kanal koji polazi od mesta na nosu gde se nalaze račvasti spoljašnji otvori.

Primeri u živom svetu[uredi | uredi izvor]

Kod ptica i sisara, razdvojene su hrskavičavom pregradom (septum), a i sadrže koštani ili hrskavičavi lavirint (sinuse), a koji ima ulogu u zagrevanju vazduha koji se udiše. Pregrada između nozdrva kod ljudi može ponekad da bude deformisana, pa je jedna nozdrva veća od druge. Izuzetno, može da bude potpuno uništena, te da postoji samo jedan veći spoljašnji otvor. Ovo može da prouzrukuje i prekomerna upotreba kokaina.[1] Kod ljudi je utvrđeno i da nozdrve rade „na smenu“, odnosno na svakih četiri sata za udisaj i izdisaj je dominantna samo jedna nozdrva. Gotovo sve ribe imaju četiri nozdrve.[2] Takođe, grupa Procellariiformes se razlikuje od drugih ptica jer njihove nozdrve čine cevasti nastavci.

Evolucija[uredi | uredi izvor]

Nozdrva zapravo ima četiri, međutim kod ljudi su dve skrivene. To su takozvane koane (na grčkom jeziku to znači „levak“) koje su povezane za dušnik i imaju ulogu u disanju. Prema tumačenju nekih kineskih i švedskih naučnika, ovi otvori su se prvobitno nalazili između zuba. Kao dokaz se navodi fosil ribe Kenichthys campbelli na kome se vide dva otvora između sekutića. Jedan par nozdrva je imao ulogu u ishrani, a drugi je virio van vode zbog disanja. Slični otvori postoje i kod ljudskog embriona i ukoliko se ne razviju dobro, može doći do pojave zečje usne.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ispovest Danijele Vestbruk: „Kokain je uništio moj nos“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. februar 2009), The Independent, 6. jun 2000.
  2. ^ a b Politikin zabavnik broj 2949, datum: 15.8.2008. „Preispitivanje znanja i razbijanje zabluda“: strana 16. Izdaje i štampa: Politika AD. Beograd.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]